Migracije stanovnika iz BiH ne jenjavaju: Adresu mjesečno odjavi više od 260 ljudi

28.08.2023. | 13:58

Migracije stanovnika iz BiH ne jenjavaju, a da je tako, pokazuju i zvanični podaci prema kojima je samo lani prebivalište u zemlji odjavilo čak 3.210 osoba, što je u prosjeku 267 mjesečno.

Ti podaci navedeni su u okvirnoj strategiji saradnje sa iseljeništvom za period od 2024. do 2028. godine, a koja je u fazi konsultacija. U tom dokumentu je naglašeno da su brojevi kada je riječ o odlasku stanovnika sigurno i veći, jer mnogi koji odlaze i ne odjavljuju prebivalište u BiH.

Prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i diplomatsko‐konzularnih predstavništava BiH, procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijeklo iz BiH iznosi najmanje dva miliona, što čini 56,6 odsto u odnosu na ukupno 3.531.159 stanovnika u BiH, prema posljednjem popisu.

“Jedina institucija u BiH koja raspolaže agregatnim podacima o broju državljana koji su odjavili prebivalište ili boravište radi iseljenja u inostranstvo je Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Prema njihovim podacima, u 2022. godini 3.210 osoba je odjavilo prebivalište u BiH”, navodi se u dokumentu.

Od tog broja najviše stanovnika nakon odjave prijavilo je svoju adresu u Njemačkoj i to njih 834, dok sa na drugom mjestu nalazi Austrija u kojoj se skrasilo 767 građana, a na trećem Hrvatska u kojoj je prebivalište prijavilo 627 ljudi. Zatim slijede Srbija i Slovenija u kojima je prebivalište prijavilo 389, odnosno 326 građana koji su imali adresu u BiH.

Nešto manje ljudi, tačnije njih 70, nakon odjave adrese u BiH skrasilo se u Cenoj Gori, a 30 u Holandiji.

Preostalih 167 građana koji su lani odjavili svoje prebivalište u BiH skrasilo se u ostalim zemljama širom svijeta.

Demografi navode da je BiH kroz istoriju oduvijek bila emigraciona zemlja, odnosno uvijek je više stanovništva odlazilo nego što je dolazilo.

“Prije rata, odnosno do devedesetih godina u prosjeku je godišnje odlazilo od 15.000 do 17.000 građana. U posljednjem ratu zemlju je napustilo oko milion ljudi, od kojih se 527.000 nikada nije vratilo. Ostali su u inostranstvu. Prema daljim istraživanjima, nakon okončanja rata stanovništvo je još intenzivnije odlazilo. Zapad nam od tada pa sve do danas guta radnu snagu, odnosno otima. Oni gledaju sebe i svoju ekonomiju, a ovamo su samo zabrinuti za BiH”, kazao je “Glasu” demograf Stevo Pašalić.

Naglasio je da je od posljednjeg popisa 2013. godine pa zaključno sa krajem prošle godine iz BiH otišlo 283.734 ljudi, i to iz Srpske 94.029, iz FBiH 183.910, a iz Brčkog nešto više od 5.000.

“Pored imigracija imamo i negativan prirodni priraštaj. BiH je zemlja u depopulaciji i nalazi se među 10 zemalja u svijetu, od kojih je devet iz Evrope, a koje će do 2050. godine imati najveće smanjenje broja stanovnika. Statistika kaže da BiH ima više od tri miliona stanovnika, ali nema. Statistika ne mjeri migracije i ne uzima ih u obzir. BiH na godišnjem nivou gubi 12,5 milijardi dolara odlaskom ljudi. Tu se vidi da je Zapad sebičan”, naveo je Pašalić i dodao da demografske probleme ne mogu nikako riješiti samo demografske mjere za kojima nadležni posežu.

Naglasio je da u trenutnim problemima zemlja treba da se okrene dijaspori i njenim investicijama.

“Lakše nam je za godinu zadržati 1.000 ljudi, nego podići rađanje za 1.000 djece. To potpisujem. Mi uporno guramo novčane mjere. Sve je to lijepo i treba roditeljima, ali to ne podstiče rađanje”, kazao je Pašalić i dodao da će u BiH nastaviti da se smanjuje broj stanovnika.

Zbog svega toga naglašava da Srpska treba da se okrene nedemografskim mjerama, odnosno da razvija obrazovanje, povećava produktivnost rada i primanja.

“Sve to traži visoke tehnologije, kojima se privreda hitno mora okrenuti. Uvoz stranih radnika, od Bangladešana do nekih drugih, na domaće tržište radne snage je samo nužno zlo i neće riješiti problem nedostatka radnika”, zaključio je Pašalić.

Doznake

U okvirnoj strategiji saradnje sa iseljeništvom za period od 2024. do 2028. godine navedeno je i da doznake koje uplaćuju ljudi iz dijaspore najvećim dijelom služe članovima njihovih porodica koji su ostali u BiH da pokriju osnovne potrebe privatne potrošnje.

“Samo jedan odsto anketiranih naznačilo je da se njihove novčane doznake koriste za poslovne investicije. Iseljeništvo iz BiH ima istinski potencijal da doprinese i ubrza prijeko potreban ekonomski razvoj kroz investicije i kreiranje radnih mjesta, s obzirom na veličinu i ekonomsku moć iseljeništva BiH”, navedeno je u dokumentu.