Narodna vjerovanja kažu: Osobe rođene na Miholjdan su naročito nadarene
12.10.2024. | 17:11Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik Svetog Kirjaka, u narodu poznatiji i kao Miholjdan.
Vjeruje se da su oni koji su rođeni na Miholjdan posebno nadareni i blagosloveni, kao i da će ih kroz život pratiti sreća.
Po narodnom vjerovanju danas se ne radi po kući, ali valja završavati sve poslove izvan četiri zida, kako bi se spremno dočekala zima.
Miholjdan je praznik posvećen Svetom Kiriaku Otšelniku, koga narod zove Sveti Miholj, te otud i naziv praznika.
Svetac je rođen u Korintu i u mladosti se posvetio Bogu i vjeri. Sveti Jeftimije ga zapazi i prozre kao budućeg velikog duhovnika, te ga uze pod svoje okrilje. Sveti Kiriak je govorio da ga sunce nije vidjelo otkako je monah da jede niti da se gnevi na nekog.
Crkva ga smatra za veliko svetlo, stub pravoslavlja u liku monaštva. One je moćni iscjelitelj bolesnih i blagi utešitelj tužnih. Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.
Boravio je u više manastira gdje se, posvetivši se hrišćanskoj vjeri, i borio protiv jeresi. Pred kraj života boravio je u monaškoj obitelji Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca. Kirjaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utešitelja bolesnih i nevoljnih.
Poživio je 109 godina i upokojio se 557. u pustinji gdje je proveo starost i posljednje godine života. U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika. Danas je umnogome neobičan dan.
Miholjdan kao praznik vijekovima unazad obilježavaju na isti dan (12. oktobra po Gregorijanskom i novojulijanskom kalendaru, a 29. septembra po starojulijanskom), katolici, pravoslavni i protestanti širom Evrope. Po tome je ovaj datum jedinstven među hrišćanima raznih kongregacija.
