Nekada dolazile porodice, danas mlađi muškarci: Kako se promijenila struktura migranata u BiH

19.08.2020. | 12:10

Kad su se prije nekoliko godina prve grupe migranata pojavile u Bosni i Hercegovini, one su prvenstveno bile sačinjene od porodica, a često je i nekoliko generacija putovalo zajedno.

Danas na ulicama gradova u BiH, a pogotovo u Krajini, mogu se primijetiti samo mlađi muškarci.

Novi izvještaj FRONTEX (Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu) govori da je broj migranata registrovanih na vanjskim granicama EU manji za 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kao osnovni razlog i dalje se navodi pojava pandemije korona virusa, kaže za Klix ekspert za sigurnosna pitanja Safet Mušić.

“Prema istom izvještaju broj migranata u julu ove godine je povećan gotovo za trećinu u odnosu na juni, ali većina je registrovana u području srednjeg i zapadnog Sredozemlja. Dok je po tom izvještaju FRONTEX broj registorvanih migranata na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti za 40 odsto manji nego u junu. Aktivnost migranata i pokreti na zapadnobalkanskoj ruti su posljedica ublažavanja mjera na suzbijanju pandemije u Grčkoj, kao i veliki broj migranata koji se od ranije nalazi u ovoj državi. Tako da nemaju uporišta informacije koje govore da je povećan broj ulazaka migranata u BiH i od izuzetne je važnosti vjerodostojno izvještavati o ovom pitanju”, podvlači Mušić.

Mušić potvrđuje da kad se gleda struktura migranata vidljivo je da je oko 90 odsto njih koji borave na prostoru BiH mlađe životne dobi, muškarci, samci.

“Vrlo je mali broj migranata koji s porodicama pokušavaju doći do EU, a osnovni razlog je što su granice sve više zatvorene, što su putevi koje koriste migranti izuzetno rizični, neprohodni, a često mjesecima pješače uglavnom noću i bez hrane i osnovnih potreba. Migranti imaju telefone i osim što im služe da prate rute kretanja, oni vrlo aktivno razmjenjuju informacije o uslovima puta, mjestima prelaska granice, stanju u područjima koja treba preći i slično. Takve povratne informacije dolaze i do porodica koje žive u državama koje su polazište migracija ili su u kampovima u Grčkoj i Turskoj, tako da je njihova procjena da je preveliki rizik voditi djecu, starce, odnosno kompletne porodice. U Grčkoj se nalazi, prema procjenama međunarodnih organizacija, do 30 posto migranata s porodicama, ali se zbog rizičnog putovanja ne preporučuje da kreću u neizvjesno putovanje”, pojašnjava on.

Mušić kaže i kako, kad se govori o poštivanju UN konvencija, kao i regulativa EU koje se odnose na poštivanje ljudskih prava, a time i prava koja imaju ljudi u pokretu-migranti, te obaveza koje bi BiH po tom pitanju trebala izvršavati, onda i nisu važne činjenice koliko godina imaju migranti, odakle su, da li su ekonomski migranti ili bježe od sukoba.

“Obaveza svake normalne i demokratske države je da sa njima postupa u skladu sa međunarodnim pravom i međunarodnim aktima koji regulišu prava migranata ali i obaveze država u tim situacijama. Nikako se ne smije dozvoliti da javnost i građani u lokalnim zajednicama nasjednu na lažne informacije i da saminicijativno rješavaju to pitanje, potreban je zajednički i planski pristup rješavanju stanja od državnog, preko entitetskih i kantonalnih nivoa, do opština, uz aktivno učešće lokalne zajednice, koja trpi i najveće posljedice trenutnog stanja sa migracijama u BiH. Evidentno je da su migracije pitanje koje ne može riješiti ni jedna država sama, pa tako ni BiH nema uticaja na migracijske tokove, te je neophodna tijesna saradnja sa EU kako bi naša država bila podržana i lakše stavila pod kontrolu pitanje migracija”, zaključuje Mušić.

Migrantska kriza posebno je naglašena u Krajini te glavnom gradu BiH. Po nekim informacijama na ulicama Sarajeva nalazi se više od pet hiljada migranata, koji usložnjavaju sigurnosnu situaciju u BiH. U Velikoj Kladuši svakodnevno svjedočimo protestima građana, a novi ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić posebno je naglasio ovaj problem kao prioritetni u svom radu.