Nježniji pol na sto muka: Skoro 34.000 žena u Republici Srpskoj bez posla

16.03.2023. | 07:14

Do kraja februara ove godine na birou je bilo 33.860 žena u Srpskoj, što je za 3.894 manje nego u istom periodu lani, potvrdili su za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (ZZ RS).

Iako zvuči ohrabrujuće to što je taj broj u padu, i dalje su ove brojke visoke, jer je od ukupnog broja nezaposlenih, skoro 53 odsto osoba ženskog pola.

“Na evidenciju nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske zaključno sa 28. februarom ove godine evidentirana su 64.034 nezaposlena lica, od čega 33.866 ili 52,9 odsto osoba ženskog pola”, rekli su iz ove ustanove. Kako navode, u istom periodu lani na evidenciji nezaposlenih bilo je prijavljeno 71.927 osoba, od čega 37.760 ili 52,5 odsto žena.

Njihovu podaci pokazuju i da je najviše nezaposlenih žena od 30 do 50 godina starosti, i to sa srednjom stručnom spremom.

“Od ukupnog broja evidentiranih žena na Zavodu, 47 odsto njih, odnosno 15.966, ima od 30 do 50 godina, dok ih je najviše sa srednjom školom, i to njih 4.918”, rekli su iz ZZ RS. Poražavajući su i podaci da su čak 3.192 žene koje traže posao sa visokom stručnom spremom, a da su korak iza njih i kvalifikovane radnice, i to nešto više od 4.346 njih.

Prema podacima Zavoda, krajem prošle godine najviše nezaposlenih žena koje aktivno traže posao bilo je u Bijeljini, i to njih 3.672.

Mirzeta Tomljanović, tehnička koordinatorka Fondacije “Lara” u Bijeljini, kazala je za “Nezavisne novine” da je potrebno da se sistemski rješavaju pitanja zapošljavanja žena.

“Mi smo u Bijeljini sklopili neke neformalne sporazume, pa ako imamo žene koje nam se obraćaju i traže posao, mi ih povezujemo sa firmama, te im pomažemo da pišu CV i ostalo što treba, odnosno na neki način posredujemo, ali dalje isključivo zavisi od njih i poslodavca da li će dobiti i zadržati taj posao”, rekla je Tomljanovićeva.

Dodaje da, osim toga, imaju i svoju žensku zadrugu koja se bavi uslugama čišćenje, gdje takođe posreduju u slučaju da se pojavi potreba, no, kako kaže, to nije stalni posao. Ona ističe da bi vjerovatno bilo i manje nasilja nad ženama da je više njih zaposleno.

“Sve to dovodi do zaključka da se moraju sistematski rješavati neka pitanja u društvu, kao što su pitanja socijalnih stanova, zapošljavanja žena i brojna druga. Bilo bi drugačije kada bi sistem sve to mogao pružiti ženama žrtvama nasilja, a ovako se one nalaze u začaranom krugu, gdje su prisiljene da se vrate”, istakla je Tomljanovićeva.

Na pitanje da li su do sada imali programe koji se tiču upravo zapošljavanje žena, iz Zavoda su kazali da do sada nije bilo programa koji su striktno namijenjeni zapošljavanju ženske populacije, ali da su po svakom programu koji su do sada realizovali pravo učešća ravnopravno imali i žene i muškarci.