Obavezna mala matura: Hoće li se provjera znanja vrednovati pri upisu u srednju školu

26.09.2024. | 19:04

Da li će testiranje iz srpskog jezika i matematike, sedam godina nakon što je uvedena eksperimentalna mala matura u Srpskoj, postati obavezno za devetake od ove školske godine te uticati na njihov upis u željenu srednju školu, i dalje je nepoznato, a prosvjetari smatraju da je krajnje vrijeme da provjera znanja bude neizostavna u bodovanju za nastavak školovanja.

Učenici devetih razreda u Srpskoj eksperimentalnu malu maturu prvi put su imali na kraju školske 2017/2018. godine, kako je i predviđeno Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju.

U školskoj 2019/2020. godini trebalo je da bude obuhvaćeno svih 187 osnovnih škola kako bi se od školske 2020/2021. godine mogla realizovati u punom kapacitetu kao obavezujuća, gdje bi se rezultati vrednovali prilikom upisa učenika u srednje škole. Međutim, virus korona pomrsio je planove, pa je nakon tri godine izostanka male mature realizacija nastavljena u školskoj 2022/2023. godini, a prošle školske godine su ovom provjerom prvi put obuhvaćene sve javne škole.

Kako su istakli u Republičkom pedagoškom zavodu, u narednom periodu planiran je niz sastanaka na kojima će se razgovarati o načinu realizacije male mature.

– Ministarstvo prosvjete i kulture RS donijeće odluku o primjeni rezultata male mature i njihovom vrednovanju pri upisu učenika u srednju školu – kazali su u Republičkom pedagoškom zavodu podsjetivši da se provjere postignuća realizuju po završetku nastavne godine za učenike devetog razreda.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola na području Bijeljine, Lopara i Ugljevika Predrag Račanović istakao je za “Glas Srpske” da su sve obrazovne ustanove sa ove regije, gdje je na proteklim testiranjima pokazan nizak nivo znanja, spremne da malu maturu sprovode kao obaveznu.

– S obzirom na to da su dosadašnja testiranja bila probna, mnogi učenici, svjesni toga, malu maturu nisu shvatili ozbiljno i samim tim nisu željeli da se trude i uče, što su pokazali i rezultati. Takođe, na loše rezultate sigurno je uticala i pandemija tokom koje je đacima onemogućeno normalno odvijanje nastave u učionicama. Onlajn nastava ne može dati dobre rezultate kao redovna – kazao je Račanović.

Dodao je da je bilo dosta slučajeva da su učenici sa nižim ocjenama postizali bolje rezultate na maloj maturi od onih sa visokim prosjekom.

Da je ovu priču što prije potrebno uozbiljiti, smatra i direktorica banjalučke Osnovne škole “Georgi Stojkov Rakovski” Ivana Ljubojević koja je, kako kaže, roditelje devetaka već na početku ove školske godine podsjetila na malu maturu, u namjeri da se đaci što bolje pripreme.

– Eksperimentalna matura je gubljenje vremena. Tu priču je potrebno uozbiljiti i sprovoditi kako treba, jer se pokazalo da škole, odnosno prosvjetni radnici to odlično rade. I djeca su se odazvala, međutim, rezultati testiranja su bili sporni, jer je održano poslije završetka nastave i zaključivanja ocjena – istakla je Ljubojevićeva.

Dodala je da bi hitno malu maturu trebalo sprovoditi kao obaveznu ili eventualno uvesti prijemni ispit pri upisu u srednju školu.

– Ne treba se samo boriti za ocjene, nego i znanje koje je preduslov za dalje školovanje – naglasila je Ljubojevićeva.

Mišljenje sa njom dijeli i direktorica Gimnazije u Banjaluci Vita Malešević. Ona smatra da ocjene nisu uvijek mjerilo znanja ni đaka koji dođu u Gimnaziju.

– Kod nas dolaze đaci sa visokim prosjekom, od kojih pojedini baš i nemaju znanje za ovu školu. Zbog toga bi rezultate male mature trebalo što prije uzeti u obzir pri upisu učenika u srednju školu – kazala je Maleševićeva dodajući da je i devetake na vrijeme potrebno obavijestiti o testiranju, piše Glas Srpske.

Rezultati

Eksperimentalnom malom maturom u prošloj školskoj godini, prema podacima Republičkog pedagoškog zavoda, obuhvaćeno je 9.487 učenika iz predmeta srpski jezik, te njih 184 iz predmeta jezik bošnjačkog naroda, dok je test iz matematike polagao 9.671 devetak.

– Učenici su iz srpskog jezika ostvarili 51,19 odsto, jezika bošnjačkog naroda 53,18 odsto, a matematike 33,87 procenata. Ostvareni rezultat iskazan u procentima posmatra se kao nivo postignuća, a ne izražava se ocjenom – naveli su u Zavodu.