Olakšice su nam potrebne: Cijene goriva rastu, a država za sada ne namjerava da se odrekne akciza

25.02.2022. | 20:22

Gorivo u Republici Srpskoj skočilo je na 2,55 KM, a očekuje sa dalji rast cijena. Od svakog prodatog litra goriva država uzima gotovo polovinu od ukupne cijene.

Po litri goriva koje se proda na tržištu u BiH trenutno se plaća akciza od 0,30 do 0,45 KM, u zavisnosti od vrste goriva.

Osim toga, plaćaju se dvije putarine. Prva je putarina za održavanje puteva u iznosu od 0,15 KM po litri derivata, a druga je putarina za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva – 0,25 KM po litri derivata.

Uzmu pola novca

Primjera radi, na litar benzina država uzme 0,35 KM za akcizu, 0,15 KM putarinu, te 0,25 KM za putarinu za gradnju auto-puteva. Na sve to se plaća PDV od 17 odsto koji je ukalkulisan u maloprodajnu cijenu. Po zakonu, u osnovicu za obračun PDV-a ulaze troškovi proizvodnje i ostali zavisni troškovi, i to transport, skladištenje i ostalo. Porez na dodatu vrijednost trenutno po litri prodatog goriva prelazi jednu marku, što znači da država uzme gotovo polovinu novca koje ostavimo na benzinskoj pumpi za gorivo.

Samo u protekloj godini, po podacima koje smo dobili od Uprave za indirektno oporezivanje BiH, vozači su platili oko 1,2 milijarde KM po osnovu akciza i putarina, piše Srpskainfo.

Da li je došlo vrijeme da se četiri godine poslije značajnog povećanja akciza na gorivo država odrekne dijela prihoda u korist građana koji su suočeni s rastom cijena svih roba i usluga?

Socijaldemokratska partija BiH uputila je u parlamentarnu proceduru izmjene Zakona o akcizama po hitnom postupku. Predlažu da se akcize na gorivo ukinu u potpunosti kako bi rezultat bio odmah efektan, “jer bi gorivo pojeftinilo za 0,45 KM”.

Populizam ili ne?

Dok jedni smatraju da je inicijativa populistička, drugi poručuju da je neophodno prvo sačiniti stručnu analizu.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, Ahmet Egrlić, kaže da takav prijedlog treba potkrijepiti odgovarajućim analizama, čime bi se pokazalo da se prijedlogu ozbiljno pristupa.

“Smatram da nešto ne može ići u ozbiljne procedure bez ozbiljnih analiza. Takođe, činjenica je da bi svako rasterećenje privrede i svako ukidanje akciza pomoglo privredi i mislim da bi to u ovom momentu možda bilo dobro, ako time ne narušavamo neke druge stvari. Ali, to analize treba da pokažu”, istakao je Egrlić.

Dakle, kako kaže, analiza treba da pokaže šta se dobija, a šta gubi takvim prijedlogom.

Slično mišljenje ima i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH, Staša Košarac, koji ističe da je za sve inicijative neophodna adekvatna analiza.

“Cijenim da su Uprava za indirektno oporezivanje BiH, te Ministarstvo finansija ključne adrese koje trebaju da kažu svoje preporuke i osvrte na bilo koje poslaničke ili druge inicijative kada je u pitanju zakonsko rješenje”, rekao je Košarac.

Efekti

On je istakao da je neophodno voditi računa o kontroli cijena, a da nadležna entitetska tijela posao treba da obavljaju onako kako je određeno zakonom.

Osim toga, kako nam je rečeno u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, od njih niko nije zatražio da se uradi analiza o efektima smanjenja akciza. Prvi efekat bi svakako bio smanjenje prihoda u budžetskim kasama.

Po svemu sudeći, može se slobodno zaključiti da se o mogućnosti smanjenja akciza ne razmišlja u vlasti, odnosno da se država neće odreći dijela prihoda.

To se moglo zaključiti i iz izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

“Bojim se da ćemo za nekoliko mjeseci doći u proces neredovnog snabdijevanja. Cijena nafte će porasti, što će sa sobom povući i druga poskupljenja. Jedino što u ovom trenutku možemo kontrolisati jeste cijena električne energije, što nije dovoljno”, rekao je Dodik.

Nije spomenuo mogućnost odricanja dijela prihoda države od nameta na gorivo, već izmjenu Zakona o Centralnoj banci BiH kako bi se oslobodio dio novca za državu zbog “očekivane nestašice i poskupljenja”.

Ograničene marže

U Republici Srpskoj su na snazi ograničene marže na naftne derivate. Vlada RS je, u aprilu prošle godine, donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata. Uredbom se, kako je objašnjeno, utvrđuje postojanje uslova za propisivanje mjera neposredne kontrole cijena na teritoriji RS određivanjem maksimalnih iznosa marži koje se primenjuju prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

“Trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima propisuje se maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri derivata, dok se trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisuje maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litri derivata”, kažu u Ministarstvu trgovine.