Otvorena izložba u okviru obilježavanja 150 godina od osveštanja Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru
22.09.2023. | 22:10U Vladičanskom dvoru u Mostaru večeras je otvorena izložba “150 godina od osveštanja Saborne crkve Svete Trojice u ovom gradu”, čiji su autori protojerej Marko Gojačić, arhijerejski namjesnik mostarsko-nevesinjski i jeromonah Teofil, nastojatelj Manastira Duži.
Izložba je otvorena u okviru obilježavanja 150 godina od osveštanja Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, čiji je centralni događaj dolazak Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija, koji će u nedjelju, 24. septembra, u ovom hramu služiti liturgiju.
Gojačić je istakao da je Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru nešto najljepše što pravoslavni hrišćani u dolini Neretve imaju da vide, te da je ona jedan od tri stuba pravoslavlja pored Prebilovaca i manastira Žitomislić.
“Ova crkva je kao gora visoka iz pjesme vladike Nikolaja Velimirovića koja govori kako je gora bila lijepa, pa se srušila i ponovo napravila”, istakao je Gojačić.
On je naglasio da su brojni episkopi hercegovački, kao i mnogobrojno sveštenstvo, dali doprinos u izgradnji i obnovi ovog velelepnog hrama.
“Svi su dali doprinos da imamo ovako veliki i lijep hram i nadamo se da će on uskoro biti završen”, rekao je je Gojačić.
Izložba je podijeljena u tri dijela – prvi dio je od 1873. do 1941. godine, drugi od 1941. do 1992, a treći od 1992. do danas.
Jeromonah Teofil rekao je da je kroz izložbu napravljeno foto-istorijsko putovanje kroz istoriju postojanja Sabornog hrama.
“Vladika Atanasije nam je govorio da je obnavljanje ključni pojam hrišćanstva i da treba da obnovimo sebe da bi obnovili i hram, i naše porodice, i našu otadžbinu. Nadam se da će ova izložba biti jedan mali doprinos obnovnavljanja kako naših života, tako i unutrašnjosti Sabornog hrama u Mostaru”, poručio je jeromonah Teofil.
Izložbu je uveličao hor pri Staroj crkvi u Mostaru na čelu sa vjeroučiteljicom Zoricom Gojačić koji je izveo pjesmu “Gora visoka”.
Izložbi je prisustvovao NJegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, nekadašnji mostarski paroh Radivoje Krulj, te brojni sveštenici i posjetioci.