Ozbiljni problemi za poljoprivrednike: Nevrijeme i suša pričinili štetu usjevima u Srpskoj

21.08.2024. | 12:47

Dugotrajna suša i nevrijeme na području Republike Srpske pričinili su ozbiljne posljedice na poljoprivrednim usjevima, prije svega na ratarskim kulturama, posebno kukuruzu, soji i uljaricama zbog čega će prinos biti umanjen, rekao je Srni pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Goran Bursać.

Bursać je naveo da će na parcelama na kojima postoje sistemi za navodnjavanje šteta biti mnogo manja.

“Trenutno ne možemo tačno procijeniti kolika će biti šteta. Žetva je počela, jer sve ranije pristiže, i u narednih mjesec dana kada bude u ozbiljnijem obimu vidjećemo kolike prinose možemo očekivati”, rekao je Bursać.

Prema njegovim riječima, slična je situacija i kada je riječ o povrću, a umanjen prinos će se najviše vidjeti u proizvodnji paprike.

“Ali, povrća ima na tržištu, kvalitet nije kao u godinama kada vremenske prilike idu na ruku, ali ima prinosa”, naveo je Bursać.

On je dodao da je najpovoljnija situacija u voćarstvu, iako će najveća šteta biti na jabuci.

“Na voćnjacima koji imaju sisteme za navodnjavanje voćari će sigurno biti zadovoljni prinosom i kvalitetom”, rekao je Bursać.

On je naveo da je lokalno nevrijeme proteklih dana pričinilo štetu na voćnjacima i poljoprivrednim zasadima, ali da će se o obimu i količini moći govoriti nakon što opštinske i gradske službe naprave zapisnike o tome.

Imajući u vidu sve češće ekstremne vremenske prilike, Bursać je ukazao da će se poljoprivrednici morati više okrenuti zaštiti proizvodnje korištenjem sistema za navodnjavanje, protivgradne zaštite i osiguranjem, za šta Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede daje podsticaje.

“Dajemo po 60 odsto podsticaja za podizanje protivgradnih mreža i polisu osiguranja, a 40 odsto za sisteme za navodnjavanje. To su najbolji načini da se naši poljoprivrednici zaštite”, naglasio je Bursać.

On je dodao da svake godine raste broj zahtjeva za podizanje protivgradnih mreža i sistema za navodnjavanje, ali da nisu zadovoljni kada je riječ o interesovanju za osiguranje poljoprivrednih površina.

“Taj način zaštite treba pojačati, jer u ovakvim vremenima dugotrajnih suša, oluja i grada neće biti drugog načina. Ako Ministarstvo daje 60 odsto podsticaja na polisu osiguranja, a i neke lokalne zajednice daju određeni procenat za polise, poljoprivrednici bi trebalo ući u ovaj dio zaštite”, naglasio je Bursać.

On je napomenuo da je prošle godine jedna osiguravajuća kuća isplatila 3,5 miliona KM na osnovu štete na povrću.