Posla ima, ali nema ko da ga radi: Samo pet dimnjačara postoji u Srpskoj

26.03.2022. | 14:39

Na teritoriji Republike Srpske ima svega pet dimnjačara, koji ne oskudijevaju u poslu i od njega mogu lijepo da žive, rekao je dimnjačar iz Stanara Radimir Stevanović.

Stevanović, koji je domaćin ovogodišnjeg skupa dimnjačara iz BiH u Doboju, kaže da se ovom djelatnošću bavi već šest godina i da ova profesija nije pretrpjela štetu u okolnostima izazvanim pandemijom virusa korona.

“Ovo je težak posao, ali ako ga voliš onda to nije problem”, rekao je Stevanović i dodao da posla ima tokom cijele godine.

On ističe da ne oskudijeva u poslu, s obzirom na to da pokriva i područje Dervente, Teslića, Laktaša, Banjaluke, dijelove Trna i pojedina mjesta u Federaciji BiH.

Stevanović je ispričao anegdotu iz Prnjavora kada je ljestvama sa balkona spustio uplakano dijete iz stana čija su vrata bila blokirana, a na zahtjev oca koji se odlučio za njega umjesto vatrogasaca.

Udruženje dimnjačara u BiH održalo je danas u Doboju godišnji skup na kojem se razgovaralo o realizovanim aktivnostima tokom prošle godine i planovima za tekuću, aktivnostima na obrazovanju dimnjačara i o planovima za učlanjenje u Evropsko udruženje dimnjačara.

Predsjednik Udruženja dimnjačara u BiH Mirza Ekmekčić rekao je novinarima da ovo udruženje ima oko 15 aktivnih članova, ali da je broj dimnjačara u porastu i da trenutno broji oko 40.

On je naveo da je školovanje za dimnjačara organizovano samo u Širokom Brijegu i da kriterijumi za osnivanje preduzeća ove djelatnosti nisu jednoobrazni na području BiH.

Ekmečić, koji se ovim poslom bavi već 14 godina, naglašava da ljudi više vode računa o stanju fasada nego o samim dimnjacima iz kojih je, između ostalog, vadio žive ptice, kugle, štrikove, četke.

Dajana Đurić iz Brčkog, koja je sa 10 godina prvi put samostalno očistila dimnjak, a iskustvo stekla u radu sa ocem, upozorila je da zapušten dimnjak predstavlja “bombu” za kuću, zbog čega je raduje što se kod ljudi razvija svijest o potrebi da dimnjake treba održavati.

Prema njenim riječima, najteže je očistiti dimnjak na kojem se napravio sloj katranske smole usljed korištenja čvrstih energenata, ali se zahvaljujući novim tehnologijama to može očistiti za 45 minuta, dok je ranije taj proces trajao i do pet sati, uz prisustvo vatrogasaca.

Magistar hemije Taima Drljević iz Mostara kaže da je tehnika u dimnjačarstvu uznapredovala i da se na terenu najčešće susreću sa samoinicijativnim, nestručnim pokušajima vlasnika objekata da očistite dimnjake.

Skupu je danas kao gost prisustvovao dimnjačar iz Duge Rese u Hrvatskoj Marin Lenac, koji kaže da su dimnjaci u zemljama u regiji generalno podjednako zapušteni i izrazio bojazan da je ovaj poziv u Hrvatskoj pred izumiranjem s obzirom na nezainteresovanost institucija za školovanje ovog profila.