Poslodavci Srpske nezadovoljni: Povećanjem minimalne plate nametnuta nova opterećenja privrednicima

17.06.2022. | 20:12

Upravni odbor Privredne komore Republike Srpske pridužio se stavovima Unije udruženja poslodavaca RS i izrazio je neslaganje s načinom donošenja Odluke o izmjeni Odluke o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2022. godinu, te Odluke o izmjeni Odluke o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku, naglašavajući da su time nametnuta dodatna opterećenja privrednim subjektima.

U saopštenju koji je komora dostavila Vladi Srpske podsjetili su da je Zakonom o radu RS propisano da najnižu platu utvrđuje Vlada Republike Srpske na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta u posljednjem kvartalu tekuće godine za narednu godinu, što se, kako kažu, nije desilo.

“Vlada Republike Srpske je u 2022. godini već dva puta mijenjala iznos najniže plate, što je u suprotnosti s navedenom odredbom Zakona o radu”, saopšteno je iz Privredne komore RS.

Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske prva je digla glas na posljednje povećanje iznosa minimalca sa 590 KM na 650 KM. Ponavljaju da je ta odluka donesena bez ikakvih analiza i da su primjedbe napisali u apelaciji, koju su, kao reprezentativan socijalni partner, krajem maja uputili Ustavnom sudu RS.

Iz Unije poslodavaca RS konstatuju da će primjena odluke uzrokovati negativne posljedice po poslovanje značajnog broja poslodavaca s izvjesnim gubitkom radnih mjesta te da se nedosljednom primjenom propisa uz pritisak inspekcijskih organa iznos najniže plate uvećava za troškove minulog rada, prevoza, toplog obroka, što u konačnici uvećava iznos najniže plate na 860 KM neto, odnosno više od 80 odsto prosječne plate, što je, kako kažu, nezabilježen slučaj u cijelom svijetu.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, za “Nezavisne novine” navodi da poslovna zajednica zastupa stav da se zamrznu doprinosi na svaki rast plata od 1. juna ove godine, a da se povećaju neto plate radnicima.

“Naš prijedlog je da se na svaki rast plata u budućnosti zamrznu doprinosi. Iznos doprinosa kakav je bio 1. juna 2022. godine da se plaća do 1. juna 2024. Dakle, sve što više zaradimo treba da ide radniku”, pojašnjava Aćić.

S ovim navodima ne slažu se u Savezu sindikata RS, iz kojeg poručuju da se ovdje ne radi ni o kakvom povećanju najniže plate, već isključivo o odgovoru na inflaciju.

“Svakodnevno smo svjedoci poskupljenja svih namirnica, tako da ovo povećanje plate nije ništa što će uticati na standard radnika. Da nije bilo inflacije, ne bi došlo do povećanja najniže plate u Srpskoj”, kaže za “Nezavisne” Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS. I po pitanju prijedloga da se zamrznu doprinosu u naredne dvije godine sindikalci nisu oduševljeni.

“Znači, i neto plata i porezi i doprinosu su nešto što je radnik zaradio i što mu pripada, tako da ni u kom slučaju to nije poslodavačko pravo, već radničko”, kategoričan je Stanković.

Kada su u pitanju plata, ali i minimalac, svoju brigu vodi i Srbija, gdje je plan, kako je to pojasnio Aleksandar Vučić, srpski predsjednik, da se iznos najnižeg primanja i zarade poveća na teret države, a u svrhu zaštite poslodavaca.

“Gledaćemo da povećamo minimalac, ali na teret države, da se ne opterete poslodavci. Očekujemo da povećanje bude dvocifreno, više od 12, 13 možda i 14 odsto. Povećanje neće ugroziti investicije i stopu javnog duga”, rekao je Vučić, dodajući da će uz povećanje prosječne plate Srbiju to koštati oko 300 miliona evra.

Iz Vlade Srpske i resornog ministarstva do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor na stavove Privredne komore, kao ni da li je izvršna vlast razmišljala da naredno povećanje minimalca i plata bude na teret budžeta.

Nezadovoljni i Odlukom o zabrani izvoza drveta i peleta
Unija poslodavaca Republike Srpske smatra da odluka o zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i peleta može da proizvede ogroman problem domaćim proizvođačima briketa i peleta koji imaju ugovorene obaveze i koji će zbog ovakve odluke da trpe ozbiljne posljedice.

“Tržište proizvodnje peleta u Republici Srpskoj nije dovoljno veliko s obzirom na kapacitete i u slučaju primjene predmetne odluke dio proizvođača peleta suočiće se sa dodatnim problemom zbog velikog broja angažovanih radnika i transportnih sredstava, a štetu bi trpjeli i prevoznici. Takođe, briket se gotovo ni ne plasira na domaćem tržištu i ukoliko se sprovede zabrana izvoza, biće potrebno mnogo kapaciteta za njegovo skladištenje”, saopštili su iz Unije poslodavaca.

Oni od Savjeta ministara BiH traže da se pomenuta odluka izmijeni uvođenjem ograničenja izvoza tako da poslodavci ipak mogu izvršiti ugovorene obaveze iz prethodnog perioda.