Potrebne mnoge promjene: Nasilje iz kuće i dalje pod velom porodične diskrecije
09.05.2023. | 07:45Tukao suprugu, majku, oca ili djecu, samo su neki od naslova koji nerijetko pune stupce crne hronike, a u prva tri mjeseca ove godine zabilježena su 264 slučaja nasilja u porodici, dok je zabrinjavajući podatak da su ove brojke porasle u odnosu na isti period lani za oko 20 odsto.
Prema policijskim evidencijama, u 90 odsto slučajeva prijavljeni nasilnici su bili muškarci, a prema podacima MUP-a RS, u uporednom periodu 2022. godine bilo je evidentirano 218 slučajeva.
Inače, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti nasilja u porodici, od maja 2020. godine, svi slučajevi nasilja u porodici se tretiraju kao krivična djela.
“Najveći broj krivičnih djela nasilje u porodici izvršen je na području koje pokriva Policijska uprava Banjaluka, gdje su u posmatranom periodu evidentirana 62, a u uporednom periodu 44 ova krivična djela”, navode iz PU Banjaluka.
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, nasilje jeste u porastu, ali i dalje ostaje pod velom porodične diskrecije i jako se malo evidentira.
“Sve više su narušeni odnosi u brakovima kod ljudi, a zamislite tek kakvo je odrastanje te djece. Ljudi koji su nezdravo odrastali i koji su traumirani formiraju loše stavove i imaju određene emocionalne poremećaje koji se reflektuju na sve druge oblike ponašanja”, kazao je Milić, dodajući da dijete takav model ponašanja uči od roditelja, prenose Nezavisne.
Kako je naveo, potrebne su mnoge promjene, prvenstveno u prevenciji.
“Nema ništa preče od odgoja čovjeka i institucije sistema moraju toga biti svjesne, a, nažalost, nisu. Ni kadrovi nam nisu savremeno edukovani u ovim uslovima. Sve više se žale da ne mogu da rade sa takvom djecom. Zamislite apsurda? Ko će onda da radi? Trebamo posvetiti pažnju izboru kadrova, stalno ih edukovati i dijagnostikovati stanja, uzroke, da mogu sagledati posljedice, prognozirati šta će se dešavati, pa djelovati terapijski”, navodi Milić.
Kako je naveo, nastava nije jedini način terapijskog djelovanja, već i posvećenost vrijednostima, napredovanju, slobodnim aktivnostima koje su zamrle.
Dodaje da se njeguju obrnute vrijednosti, kao što su: sila, materijalne stvari, otimanje, afirmacija neznanja, bez vještina i sposobnosti i sve što je suprotno posvećenosti pravim vrijednostima.
“I previše je usmjerenosti na kritike onog što ne valja. Treba da shvatimo da treba raditi drugu vrstu reforme. Nedostaje znanja, stručnih timova, da budu ekipe pedagoga, psihologa, socijalnog i zdravstvenog radnika, pa i da imamo ljekara u školi. Ima li išta preče od tog da investiramo u zdravo odrastanje djece. Samo zdrava sredina i zdravi ljudi mogu imati pravu zajednicu, a mi imamo nezdravu zajednicu”, rekao je Milić.
Kako je naveo, osim sa djecom, potreban je i rad sa roditeljima.
“Ko radi sa roditeljima, ko pomaže njima i ko zna kakav je život u porodici? Niko to ne zna. Dakle, moramo se spustiti niže, jer nije se dovoljno baviti samo posljedicama već preventivom”, dodaje Milić.
Prijavom slučaja nasilja policiji, policija je dužna:
– reagovati na vrijeme, izaći na mjesto događaja;
– pružiti sigurnost žrtvi, što uključuje i lišavanje slobode počinioca
– predati tužilaštvu sve dokaze do kojih je došla u postupku
– posavjetovati žrtvu o mjerama koje žrtva i policija moraju preduzeti
