Prokić “pali alarm”: Pacijenti u Srpskoj četvrti mjesec bez lijekova, nadležni ne reaguju

25.05.2022. | 12:39

Pacijenti u Republici Srpskoj već četvrti mjesec nemaju lijekove protiv HIV-a, koje bi morali da uzimaju svakodnevno, kako zbog njihovog zdravlja, tako i zbog sprečavanja prenosa HIV infekcije, tvrdi za BL portal Bratislav Prokić, izvršni direktor Nacionalnog centra za seksualno i reproduktivno zdravlje “Potent” iz Beograda.

Ističe da ovo nije prva nestašica terapije protiv HIV-a u Republici Srpskoj, ali da je svakako najduža.

“Mislili smo da će biti kraća i zato smo od pacijenata iz Srbije prikupljali lijekove i davali pacijentima u Srpskoj. Pacijenti su pokazali solidarnost, ali je potrebno da tu solidarnost vidimo i kod odgovornih. Potent se u više navrata obraćao nadležnima u Republici Srpskoj, ukazujući na hitnost problema. Prije gotovo dva mjeseca, iz Ministarstva zdravlja su odgovorili da rade na rješavanju problema, dok je Agencija za lijekove ostala nijema na naše apele”, rekao je Prokić.

Upozorava da svaka nestašica lijekova za HIV dovodi u rizik zdravlje osoba koje žive sa HIV-om, ali i javno zdravlje građana Republike Srpske.

“Antiretrovirusna terapija omogućuje neskraćen životni vijek, dobro zdravlje, a kada se osobe koje žive sa HIV-om kontinuirano i uspješno liječe, nisu infektivne, što znači da nikako ne mogu prenijeti virus seksualnim putem”, rekao je Prokić.

Prema saznanjima udruženja Potent, do kojih su došli komunicirajući sa distributerima lijekova protiv HIV-a, Fond za zdravstveno osiguranje Republike Srpske već mjesecima ne preduzima korake za nabavku lijekova. Prokić ističe da ih farmaceutske kuće uvjeravaju da ne postoje nikakve prepreke da nabave lijekove protiv HIV-a i da su spremne da to u najkraćem roku urade, čim im se obrate nadležni.

Podsjećamo, iz Fonda su prije nekoliko dana poručili da na svojim listama imaju lijekove najnovije generacije za osiguranike zaražene HIV virusom i da redovno sprovode javne nabavke, ali da se farmaceutske kompanije koje proizvode lijekove za oboljele od AIDS-a povlače sa tržišta BiH, pa je konkuretnost jako mala.

„U takvim okolnostima, distributeri lijekova ove lijekove mogu da nabavljaju u zemljama koje nisu dio Evropske unije, što dodatno usporava proces nabavke, pa se često dešava da kasni isporuka lijekova ili Fond ne dobije ni jednu ponudu na tenderu za ove lijekove“, navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republika Srpske.

Prema saznanjima Potenta, Srbija je pokazala spremnost da pomogne u prevazilaženju nestašice i da donira lijekove Republici Srpskoj, ali se Ministarstvo zdravlja Republike Srpske zahvalilo na dobroj namjeri i nije ušlo u dalju realizaciju ponuđene donacije.

Iz ove organizacije konkretno navode da trenutno nedostaju lijekovi Aluvia, Combivir, Efavirenz, kao i Eviplera – savremeniji lijek koji je do sada koristilo tek nekoliko pacijenata. Prošle nedjelje se pojavio lijek Truvada, koji se, kao i drugi lijekovi, mora kombinovati sa još nekim antiretrovirusnim lijekom.

“Pacijenti se u posljednjih nedjelju dana obraćaju udruženju Potent kako bi došli do nedostajućeg lijeka, što je, složićete se, poražavajuće. Udruženja ne treba da snabdijevaju pacijente lijekovima, već je to obaveza zdravstvenih vlasti, iako smo mi izrazili spremnost da pomognemo u pronalaženju sistemskih rešenja koja će spriječiti pojavu nestašica lijekova u budućnosti. Nažalost, svesni smo da se udruženja često gledaju kao kritičari, a ne kao partneri, iako imaju puno znanja i iskustva koja mogu biti od velike društvene koristi”, kaže Bratislav Prokić.

Problem u Srpskoj – Mali obim testiranja i veliki broj ljudi koji nesvjesno šire HIV

Stanje ocjenjuje alarmantnim, posebno iz razloga što Republika Srpska ima jako malo dijagnostikovanih pacijenata, u odnosu na broj stanovnika i u poređenju sa susjednim zemljama.

“To govori o malom obimu testiranja i otkrivanja novih slučajeva infekcije, pa samim tim i do velikog broja onih koji imaju HIV i nesvesno ga šire. U Srbiji udruženja poput Potenta imaju podršku Ministarstva zdravlja za usluge podrške osobama koje žive sa HIV-om, kao i za usluge besplatnog i anonimnog testiranja na HIV i druge polne bolesti. U Srpskoj ne postoji mjesto na koje možete doći i obaviti testiranje na HIV bez da ostavite svoje lične podatke. Nepojmljivo je to, da nakon četrdeset godina HIV pandemije, u zavodima i institutima za javno zdravlje u Srpskoj ne postoje takvi programi, a postojali su do prije samo nekoliko godina, kada su bili finansirani od strane Globalnog fonda. To znači da nema dovoljno svjesti da su takvi programi neophodni, što može dovesti do potpunog gubitka kontrole nad epidemijom”, ocjenjuje Prokić.

Navodi i da ako uporedimo liječenje, u Srbiji se koristi najsavremenija terapija protiv HIV-a, bez nus pojava, u jednoj ili dvije tablete, dok Srpska nabavlja lijekove, od kojih su većina iz devedesetih godina prošlog vijeka.

“Ako se ne bavimo ovim problemom danas, požar epidemije će se razbuktati, kao što se to desilo u istočnoevropskim zemljama, poput Rusije, koja danas ima gotovo jedan odsto stanovništva koje živi sa HIV-om. Nacionalni centar za seksualno i reproduktivno zdravlje – Potent je spreman da svoje usluge učini dostupnim u Republici Srpskoj, ako za to postoji volje i podrške, kako na lokalnom tako i na centralnom nivou”, zaključuje Prokić.