Prvi put primijenjena na UKC-u: Biološka terapija za djecu oboljelu od astme

23.03.2022. | 14:12

U Odjeljenju pulmologije sa alergologijom Klinike za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra /UKC/ prvi put je primijenjena biološka terapija omalizumaba u liječenju najtežih oblika astme.

Ovaj način znatno olakšava liječenje najmlađih pacijenata, a UKC je jedina zdravstvena ustanova u BiH u kojoj je primjenjena biološka terapija u liječenju astme kod najmlađih pacijenata.

Omalizumab, tvrde u UKC-u, predstavlja jedini značajni napredak u terapiji teške alergijske astme u posljednjih 30 godina.

Ovaj lijek, zahvaljujući svojim protupalnim svojstvima smanjuje učestalost pogoršanja, potrebu za primjenom kortikosteroida i značajno poboljšava kvalitet života oboljelih.

Iz UKC-a podsjećaju da je astma najčešća hronična bolest kod djece, te da najteži oblici alergije počinju u prve tri godine života, odnosno u najosjetljivijem dobu.

Epidemiološki podaci ukazuju na porast prevalencije astme, alergijskog rinitisa, alergijskog rinokonjunktivitisa i atopijskog dermatitisa u ljudi i djece širom svijeta tokom posljednjih decenija.

Trenutno u svijetu ima 385 miliona oboljelih od astme, a smatra se da će do kraja 2025. godine taj broj porasti za 100 miliona.

Dokazano je da je 2016. godine čak 3,5 miliona djece doživjelo težak napad astme što je zahtijevalo hospitalni tretman, navode u UKC-u.

Pulmolog Klinike za dječije bolesti Olivera LJuboja navela je da su poznavanje posebnosti astme kod djece, pravovremeno dijagnostikovanje i liječenje važan preduslov za rast i razvoj djeteta.

“Kada se pravovremeno liječi, astma je samo djelić života djeteta koji ga ne sputava niti ograničava njegov razvoj. Moram istaći da smo uz punu podršku rukovodstva UKC-a i donacije farmaceutske kompanije prvi put primjenili terapiju omalizumaba u nadi da ćemo i u budućnosti imati mogućnost njene primjene na što većem broju pacijenata”, navela je LJuboja.

LJuboja je istakla da omalizumab dokazano smanjuje broj egzacerbacija, posebno onih koje zahtijevaju hitnu intervenciju, kao i upotrebu svih ostalih lijekova za astmu, prvenstveno oralnih kortikosteroida, što vodi do značajnog smanjenja potrošnje u zdravstvu.

“Od izuzetnog je značaja napomenuti da oralni kortikosteroidi u upotrebi dužoj od 14 dana utiču na hipotalamo-hipofizno-adrenalnu osovinu, radi čega su moguće značajne nuspojave, kao što je usporavanje rasta kod djece, šećerna bolest, arterijska hipertenzija, osteoporoza, glaukom, katarakta i drugo”, rekla je LJuboja.

Iz UKC-a su pojasnili da je omalizumab izuzetno važna, neophodna terapija za pacijente s teškom astmom, kod kojih se ne može postići dobra kontrola astme primjenom kombinovane terapije inhalacionog kortikosteroida i dugodjelujućeg beta 2 agonista u visokim dozama.

Ova grupa bolesnika ima mogućnost da koristi dugotrajno oralne kortikosteroide ili omalizumab.

“Za omalizumab ne postoji alternativna terapija. On se primjenjuje u subkutanim injekcijama jednom ili dva puta mjesečno, zavisno o visini ukupnog imunoglobulina E bolesnika s astmom i njegove tjelesne težine”, napominju u UKC-u.

Kako su naveli, omalizumab je djelotvoran dodatak konvencionalnoj terapiji teške alergijske astme i predstavlja inovativnu i efikasnu strategiju za postizanje kontrole bolesti koja je izostala i pored do tada primjenjivane, optimizovane terapije.