Psiholozi u Srpskoj imaju pune ruke posla: Poskupljenje udara i na mentalno zdravlje

29.03.2022. | 07:31

Pandemija virusa korona, a potom i poskupljenja te kriza izazvana sukobom u Ukrajini poljuljala je mentalno zdravlje stanovnika u Srpskoj, zbog čega sve više traže pomoć psihologa, koji imaju i do tri puta više pacijenata nego prije pet godina.

Neizvjesne prognoze, nemogućnost planiranja budućnosti, otkazi i finansijski gubici samo su neki od faktora koji povećavaju rizik od psihičkih bolesti, a psiholozi objašnjavaju da su stanovnici u protekle dvije godine izloženi raznim turbulencijama.

Nacionalni koordinator za zaštitu mentalnog zdravlje RS Biljana Lakić kazala je za “Glas Srpske” da postoji više faktora koji utiču na mentalno zdravlje ljudi, a da trenutna enormna poskupljenja svega ostavljaju negativne posljedice i na mentalno zdravlje.

“Ono što čujem od kolega iz primarne zaštite, centara za mentalno zdravlje, klinika i ambulanti jeste da se ljudi više javljaju na preglede, a najčešće je riječ o stanjima povezanim sa stresom, ali i anksioznim poremećajima”, kazala je Lakićeva.

Dodala je da pomoć stručnjaka traže većinom mlade osobe, koje se suočavaju sa anksioznosti, dok je kod starije populacije uglavnom riječ o depresiji.

Psiholog Boško Petrović kaže da se od pojave pandemije broj onih koji traže pomoć povećao i do tri puta u odnosu na prije pet godina.

Ljudi su za vrijeme korone, kako objašnjava, bili u strahu za život, kako svoj tako i bližnjih te su bili netrpeljivi u iščekivanju šta će se sve događati, a od iščekivanja se, ističe, upada u anksioznost.

“Sada su zbog konstantnih poskupljenja ljudi jako nervozni i napeti, razmišljaju kako će i šta će se desiti. Strahuju da li će sutra imati šta da jedu i da kupe osnovne životne namirnice. Ovi strahovi su manje izraženi kod ljudi koji dolaze sa sela, koji su u direktnoj proizvodnji, jer oni kažu da nikada neće ostati gladni. Više su bojažljivi ljudi iz grada, oni koji žive u zgradama i nemaju komad zemlje da nešto posiju”, rekao je Petrović.

Stariju populaciju, kako ističe, najviše muči neizvjesnost za budućnost omladine, dok mladi brinu kako će osnovati porodicu.

Psiholog Aleksandar Milić kaže da osjetljivima, krhkima i ranjivima cjelokupna situacija u svijetu otežava psihičko stanje te ih dodatno opterećuje.

“Visoke cijene, nemogućnost kupovine ali i nestašica uveliko su povećali broj onih koji su pod strepnjom, stalnom brigom i strahom šta će se dalje događati. To je svakako jedan od značajnih faktora koji narušava već narušeno mentalno zdravlje”, rekao je Milić.

Oni koji su otporniji, kako kaže, manje osjećaju uticaj tih faktora, jer tome pristupaju na drugačiji način, a ljudi koji su po prirodi pesimisti ne očekuju bolje sutra.

“Pozitivno je da se mijenja zdravstvena i opšta psihološka kultura kod ljudi pa se i zbog toga češće javljaju, a kada se u obzir uzme i situacija u prethodne dvije godine, gdje su ljudi bili životno ugroženi, jasno je zbog čega se broj onih kojima je potrebna podrška, pomoć i psihoterapija povećao”, rekao je Milić.

Ljudi se, kako kaže, najviše žale na usamljenost, otuđenost, pasivizaciju i opterećenost lošim događanjima i stanjima, a pretežno se javljaju osobe srednjeg i mlađeg životnog doba.

Porodični savjetnik Nataša Jelača kaže da se broj klijenata povećao te da se i odlazak na psihoterapije više ne smatra tabuom, kao nekada.

“Ljudi sve više uviđaju važnost segmenta mentalnog zdravlja, a faktori poput pandemije, poskupljenja i sukoba u Ukrajini znatno su doprinijeli anksioznostima i poremećaju svakodnevice”, kazala je Jelača.

Problem

Sociolog Vedran Francuz kaže da se zemlja u kojoj populacija mladih vremenom postaje sve brojnija socijalna kategorija na taj način odriče svoje budućnosti.

“Mladi umjesto resursa postaju problem i institucije moraju pristupiti ovom problemu prioritetno i sistematično”, rekao je Francuz.