Rata kredita sve veća i veća: Ko će bankama u Srpskoj reći DOSTA?!
23.10.2023. | 07:00Čak peto povećanje kamate na stambeni kredit u godini dana, u prevodu znači da mi je rata kredita sada veća za nekih 170 KM u odnosu na prvobitnu – tako, u najkraćem, čitalac BL portala objašnjava šta ga je snašlo u jednoj od brojnih banaka u Republici Srpskoj koje svako malo mijenjaju kamatne stope.
Od oktobra prošle godine to je postala ustaljena praksa većine banaka. Za njih je magična riječ kojom sve opravdavaju postala “euribor”.
“Iz banke vas samo nazovu da vas o tome obavijeste i zamole da dođete da potpišete papir, odnosno ‘presudu’ da vam je rata kredita, zbog promjene kamatne stope, veća za toliko i toliko. Prije neki dan, doduše, nakon petog povećanja u posljednjih godinu dana, nije više trebalo ni da dolazim”, kaže naš čitalac koji se pita može li više iko zaštiti klijente banaka u Srpskoj.
Prva adresa za to pitanje uvijek je Agencija za bankarstvo Republike Srpske iz koje se ponovo pozivaju na prošlogodišnju Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, koja je dopunjena u aprilu ove godine. Prema ranijem tumačenju direktora Agencije Srđana Šuputa, ova institucija ne može zabraniti da banke podižu promjenjive kamatne stope, ali sve što bude preko dva odsto, moraće dodatno da vrše ispravke preko kreditnog rizika, a samim tim, kako je rekao, i da umanje svoju dobit.
Šta je ova mjera u konkretnim slučajevima podizanja kamatnih stopa klijentima donijela, a bankama “odnijela”, iz Agencije ni sada nisu objasnili, a iz odluka na koje se uporno pozivaju, a koje se mogu naći i na njihovoj internet stranici, ništa konkretno se ne može iščitati ni zaključiti. Istovremeno, kad je riječ o dobiti banaka u Srpskoj, ona je za prvih šest mjeseci ove godine iznosila 94 miliona KM, što je za čak 16 miliona više u odnosu na isti period lani.
Da konkretne mjere u ovom bankarskom “lovu u mutnom” ipak postoje, dokaz je Srbija koja je početkom septembra ove godine donijela mjeru privremenog ograničenja kamatne stope na stambene kredite na 4,08 odsto.
To konkretno znači da bi naš čitalac da kojim slučajem ima kredit u Srbiji, a ne u Republici Srpskoj, sada plaćao prvobitan iznos rate kredita i da bi banka čiji je kiljent morala sve da vrati na staro.
“Banka neće imati pravo da od dužnika potražuje razliku u kamati usljed primjene ove odluke”, podvukli su iz Narodne banke Srbije.
“Caka” i jeste u Narodnoj banci, odnosno činjenici da u ovakvim slučajevima nadležnost ima Centralna banka BiH, objašnjavaju ekonomisti.
Prema riječima ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića, Srpska je intervenisala da stambeni krediti koje daje Investiciono-razvojna banka imaju fiksnu kamatu, osim u slučaju jedne kreditne linije, i ta kamata je, na neki način, pritisla komercijalne banke da se prema njoj ravnaju.
“Jedino što se dalje može uraditi je na nivou BiH, odnosno Centralne banke, da oni donesu odluku po kojoj stambeni krediti neće imati kategoriju Euribora. Dovoljno sredstava banke imaju iz domaćeg novčanog fonda i potencijala, svakako ne uzimaju pare sa evropske berze”, navodi za BL portal Pavlović koji ne spori da su u trenutnoj situaciji banke povlašćene i da se to najbolje vidi na njihovim zaradama u odnosu na kapital.
“Uzmite primjer Mađarske koja je donijela propis po kome će se ekstra oporezivati zarade banaka i to 50 odsto, zato što su previsoke kamate po kojima naplaćuju plasman sredstava. Postoje mehanizmi, sada je samo pitanje da centralne vlasti, ali, u principu, entiteti su zaduženi za finansijsko poslovanje, odnosno entiteti imaju pravo nad finansijskim tokovima, i oni mogu donijeti propise po kojima će oporezovati eksta profitom one banke koje su ostvarile procentualno veću zaradu nego što je uobičajeno u tom sektoru poslovanja”, kaže Pavlović.
Napominje da za to treba malo više “dobre volje” i malo više brige o građanima koji bez kredita ne mogu ni da razmišljaju o kupovini nekretnine. Ipak, teško je očekivati da će država imati dobre volje, imajući u vidu da njihova budžetska likvidnost uglavnom zavisi od banaka koje dominantno kupuju obveznice i trezorske zapise na sve češćim aukcijama na berzi.
IRB RS: Fiksnom kamatom zaštitili većinu korisnika
U Pravilima plasmana IRB RS po kreditnim linijama ograničena je i maksimalna izlazna kamatna stopa banke, tako da uz maksimalnu kamatnu maržu finansijskog posrednika, kamatna stopa za krajnjeg korisnika ne može preći 5%, bez obzira na rast Euribora, objašnjavaju za BL portal iz IRB-a.
Kako kažu, to pruža sigurnost privrednicima da će u svakom mogućem razvoju događaja na finansijskim tržištima imati na raspolaganju najpovoljnija kreditna sredstva.
“Takođe, što se tiče kamatnih stopa za stambene kredite – za sve korisnike iz sredstava fondova kojima upravlja Investiciono-razvojna banka Republike Srpske kamatne stope su fiksne i nije dolazilo do povećanja mjesečnih anuiteta”, kažu iz IRB-a.
Ipak, treba imati u vidu da je pod kategorijom “zaboravljenih” ostalo 60-ak građana Srpske koji su kredit podigli preko IRB-a iz projekta koji je realizovan u saradnji sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope. Do danas nema inicijative da se njima pomogne i da i oni dobiju fiksnu kamatnu stopu kao i svi ostali klijenti IRB-a.
Jedna komercijalna banka izuzetak
Jedina banka u Srpskoj koja je sjetila i klijenata koji trpe udar zbog znatno većih rata kredita je MF banka.
Njihov Nadzorni odbor je u februaru ove godine donio odluku o linearnom umanjenju kamatnih stopa za sve klijente koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom u iznosu preko 10.000 konvertibilnih maraka. Iz MF banke su tada naveli da su izašli u susret klijentima zbog rasta Euribora koji je direktno uticao na povećanje ugovorene promjenjive kamatne stope, a samim tim i rast mjesečnih rata kod ove vrste kredita.
Srđan Banović, BL portal
