Rode zaobišle Srpsku! Opaka korona oborila natalitet i pojačala strahove za budućnost
28.04.2021. | 07:55Pad nataliteta mučio je RS i prije pandemije, ali virus korona je dodatno pojačao strahove za budućnost i oborio natalitet, pa je tako u 2020. godini rođeno 113 beba manje u odnosu na godinu ranije.
Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku, gdje je navedeno da je lani rođeno 9.161 dijete, od toga 4.792 dječaka i 4.369 djevojčica.
Aleksandar Majić, demograf, za Nezavisne kaže da je niz faktora koji utiču na smanjen natalitet u RS, a između ostalog to su društevno-ekonomski faktori koji su povezani sa nezaposlenoću, sa životnim standardom, a i samim tim i stilom života.
“Mada, ako poredimo prošlu godinu, evidentno je da je na smanjen broj rođene djece u odnosu na godinu dana ranije uticala i pandemija izazvana virusom korona”, kazao je Majić. Prema njegovim riječima, ako se uzmu iskustva iz drugih zemlja i prethodnih pandemija koje su harale svijetom, vidjelo se da je u toku pandemija broj djece znatno smanjen.
“Ali se događalo da se nakon pandemije desi bebi-bum, odnosno povećanje broja rođene djece. Možemo onda pretpostaviti da će se i nama nakon pandemije to desiti”, pojasnio je Majić. Objasnio je da sada parovi kasnije sklapaju brakove pa se samim tim i kasnije odlučuju za reprodukciju.
“Nekad su osobe do 30 godina bile nosioci reprodukcije, sada se to pomjera za starije godine, tako da se sada žene iznad 30 godina odlučuju za rađanje djece”, kazao je Majić. Da je niz faktora koji utiču da RS godinama bilježi pad nataliteta, smatra i Stevo Pašalić, demograf, koji kaže da su se u godini koju je obilježila pandemija ljudi teže odlučivali na potomstvo.
“Ljudi su ostajali bez posla, teže su mogli da odlaze u inostranstvo u potragu za zaposlenjem, a bez ekonomskog faktora, koji je jedan od bitnijih, teško je da će se parovi odlučivati na rađanje djece”, kazao je Pašalić za Nezavisne novine. Dodao je da je rješavanje problema smanjivanja broja stanovnika složen proces koji na prvo mjesto postavlja ključni preduslov – siguran sistem gdje ljudi imaju povjerenje u izgradnju i budućnost u svojoj zemlji.
“To se posebno odnosi na pristup kvalitetnom obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, siguran i stabilan posao, te podsticaje za rađanje i podizanje djece”, kazao je Pašalić i dodao da bi brojka od 10.000 novorođenčadi na godišnjem nivou bila zadovoljavajuća.
Da je strah za budućnost u prošloj godini oborio natalitet u Republici Srpskoj, smatra i Aleksandar Milić, psiholog, koji kaže da je ekonomski faktor jedan od ključnih za formiranje porodice.
“Ljudi su tokom prošle godine bili u strahu, strepnji šta će se dešavati po pitanju pandemije, da li će ostajati bez posla, tako da se sigurno sve to odrazilo na to da imamo manji broj rođene djece”, zaključio je Milić.
Veći broj mrtvorođene djece
Ukupan broj mrtvorođene djece prošle godine veći je za oko 1,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
“U 2020. godini stopa mrtvorođenih iznosila je 1,6 odsto”, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Najveća stopa mrtvorođenih od 5,6 odsto zabilježena je u 2001. godini, a u 2011. godini je pala na tri odsto.
