Roditelji prave prepreke: Seksualni identitet osoba s Daunovim sindromom ne treba da bude tabu

17.12.2022. | 17:14

Osobe sa Daunovim sindromom su prije svega ljudi, a kao i svi ljudi, imaju prirodne biološke i seksualne potrebe, te iako je ovo na našim prostorima i dalje tabu tema, želimo da podstaknemo ovaj dijalog, kazao je za “Nezavisne novine” Zoran Jelić, predsjednik Daun sindrom centra Banjaluka.

S tim u vezi ističe da su roditelji često osnovna prepreka ovih pojedinaca.

“Roditelji su unaprijed limitirajućeg mišljenja da njihova djeca dosta stvari ne mogu i da je bolje da ništa i ne pokušavaju”, poručio je Jelić.

Naime, kako naglašava, ne planiraju da zauzmu jasan “za ili protiv” stav povodom pitanja seksualne funkcije osoba s Daunovim sindromom, jer kako kaže, prvo moramo da otvorimo zdrav dijalog na ovu temu.

Upravo zbog ovoga, razgovori će početi prvo s roditeljima.

“Moramo da edukujemo roditelje i s tim krećemo već naredne godine. Održaćemo konferenciju na ovu temu, zajedno sa stručnjacima iz oblasti i za ovo imamo veliku podršku”, poručio je on.

Kako dodaje, iako jedan dio stručnjaka seksualno opštenje ovih osoba stavlja pod zabranu, a drugi ćuti, razgovori o ovome sve više idu u pravcu stava da su ovo osobe s prirodnim potrebama, a dio njih je i sposoban za obavljanje seksualnih potreba, u zavisnosti od stepena mentalnog zdravlja.

“Neophodno je njihovo osamostaljivanje ka stvaranju svog ličnog identiteta, koje će dovesti i do razvoja njihove seksualnosti”, kazao je Jelić.

Kako dodaje, društvo je naučilo da osobama s Daunovim sindromom govori unaprijed ko su i šta su.

“I prije rođenja mi njima pripisujemo kakvi će biti, kakve će probleme imati, a često to uopšte nije slučaj”, kaže Jelić.

Pozitivni primjeri ipak postoje, a jedan od njih dolazi upravo iz njihovog udruženja. Radi se o gospođi koja se, iako ima Daunov sindrom, uspjela ostvariti kao majka i ima kćerku koja sad već ima oko 30 godina.

Ovaj slučaj nije jedini i predstavlja svakako korak u dobrom pravcu, ali svijest okoline ovo mora da prati.

“Njena kćerka je sada odrasla i ima oko 30 godina, a kada je bila mlada djevojka, na svojoj koži je osjetila nerazumijevanje okoline o ovom sindromu”, kazao je Jelić.

Naime, kada je slavila svoje rođendane kao mala, pozvala bi drugare, a dosta njih se nije odazivalo zato što im to roditelji nisu dopuštali.

“Na našim prostorima i dalje važi zabrana, dakle njima zabranjuju svaki oblik ljubavi, a zabrana traje samo onoliko koliko je zabranjivač tu”, kaže Jelić, pritom ne zanemarujući bojazan roditelja od potencijalne zloupotrebe ovih lica.

“To su ljudi koji, kao i svi drugi, imaju normalne hormonske i biološke potrebe. Mi o ovome moramo pričati. Trebamo ih naučiti da spoznaju svoje biološke potrebe i kako da se na zdrav način s njima nose”, kaže Jelić.

Kako dodaje, i medicinska struka je doživjela promjene na ovom polju, a to sve usljed sve veće edukacije.

Kako je kazao psiholog Aleksandar Milić za “Nezavisne”, ova diskusija je dobra, jer svakako posvećujemo posebnu pažnju osobama s Daunovim sindromom, a pod tom pažnjom moramo obuhvatiti sve njihove potrebe.

“O ovom pitanju moramo razmišljati odgovorno i stručno. Svi imaju različite mogućnosti i stručnjaci ovdje moraju procijeniti ko je koliko sposoban”, kazao je Milić.

Kako dodaje, emocionalna vezanost kod ljudi je neminovna, a ona sa sobom veže i biološke potrebe.

“Ovu vezanost treba omogućiti i njegovati. A s obzirom na to da su ove osobe često pod skrbništvom roditelja, ovo pitanje se mora obrađivati od slučaja do slučaja”, zaključuje Milić.