Seoski turizam zaživio u Srpskoj: Zbog velikog broja posjetilaca nedostaje kreveta
19.09.2024. | 07:01Seoski turizam u Srpskoj cvjeta, što potvrđuju i vlasnici seoskih domaćinstava, koji kažu da im je ljetna sezona bila i te kako zadovoljavajuća, pa su neki čak morali tražiti i dodatni krevet.
Inače, u Srpskoj je registrovano 257 seoskih domaćinstava koja pružaju ugostiteljske usluge, dok je prije 10 godina taj broj bio daleko manji, kazala je za “Nezavisne novine” Ana Lakić, rukovodilac Sektora za razvoj i unapređenje turističkog proizvoda u Turističkoj organizaciji Republike Srpske.
“Ovaj oblik turizma sve više dobija na značaju kako u Evropi, tako i u Republici Srpskoj, jer nudi jedinstvene mogućnosti za razvoj lokalnih zajednica, očuvanje kulturnog nasljeđa i unapređenje ekonomske održivosti. Seoski turizam omogućava poljoprivrednicima i lokalnom stanovništvu da diversifikuju svoje izvore prihoda. Pružanje smještaja i prodaja domaćih proizvoda su samo neki od načina za ostvarivanje dodatnih prihoda”, kazala je Lakićeva.
Kako kaže, najveći broj registrovanih seoskih domaćinstava je u opštinama Šipovo, Ribnik, Mrkonjić Grad, Laktaši, a u posljednje vrijeme se taj broj povećava i u opštinama istočne Hercegovine. Ističe da naše planine, rijeke, jezera i netaknuta priroda predstavljaju idealne lokacije za ruralni turizam, planinarenje, biciklizam i druge aktivnosti na otvorenom, a autentični seoski smještaj doprinosi cjelokupnom imidžu Srpske kao poželjne destinacije.
“Početkom ove godine TORS je u saradnji sa Udruženjem ‘Slow Food Trebinje, Hercegovina’ počeo saradnju na projektu ‘Smart era’ koji ima nekoliko pilot-područja širom Evrope, od kojih je jedno istočna Hercegovina sa uključenih šest opština. Zadatak ovog projekta je da kroz multidisciplinaran pristup uz korištenje modernih tehnologija radi na jačanju ruralnih zajednica, poboljšanju i unapređenju turističke ponude, a sve u cilju smanjenja broja odlazaka mladih i ostalog stanovništva iz ruralnih područja, pružanja mogućnosti zapošljavanja kroz turizam te ostalih pozitivnih praksi koje se već primjenjuju u ostatku Evrope”, dodaje ona.
Predrag Radoja, vlasnik seoskog domaćinstva “Radoja” iz Šipova, za “Nezavisne” kaže da je svake godine sve više turista.
“Imamo goste koji dolaze na jedan dan, na Janjske otoke i slično, pa ostanu ručati, a imamo i goste koji borave malo duže. U svakom slučaju, brojke rastu. Trenutno u Šipovu imamo skoro 1.000 kreveta. To je zaista mnogo, jer je ovo malo mjesto, ali puno ljudi procirkuliše, pogotovo u ljetnom periodu. Dosta naših dolazi iz Vojvodine, Austrije, Njemačke. Tako je bilo i ovog ljeta, a samo za jedan vikend prođe 1.000 i više ljudi”, rekao je Radoja i dodao da je tolika navala i da, pored svih seoskih smještaja, često dođu u situaciju da nemaju krevet, pa zovu jedni druge da provjere da li ima šta slobodno jer im je žao vratiti gosta.
Dodaje da je Šipovo preteča seoskog turizma, bar što se tiče Republike Srpske, a sve je počelo već 2007/08. godine.
“Da nije prirode oni sigurno ne bi došli ovdje, ali kad dođu onda se oduševe domaćinima i hranom, i to je čitav lanac. Mnoštvo je sadržaja koji ih privuku. Često nam dolaze gosti iz Slovenije, koji posjete i Jajce”, dodaje on.
I Slavka Simetić iz seoskog domaćinstva “Simetić” Ribnik za “Nezavisne” kaže da je tek ušla u ove vode, ali da je bila zaista dobra godina.
“Ja sam početnik, a prošle godine sam počela sa hranom, no zaista je dobra godina, ima turista. Iako tek počinjem, ja sam i više nego zadovoljna. Što se tiče smještaja, izdavala sam donji sprat kuće, ali sad dodatno opremam”, kazala je Simetićeva.
Pojašnjava da turiste privlače domaća hrana i priroda, kao i rijeka koja protiče kroz njeno imanje, a, kako kaže, dosta gostiju dolazi iz Srbije, Slovenije, Njemačke…
I iz seoskog domaćinstva “Grabež” u selu Pecka, kod Mrkonjić Grada, kažu da je bilo gostiju, a, kako kažu, s vremena na vrijeme im dolaze veće grupe turista.
