Simbolika može poslati neku poruku: Ovo su najčešća imena novorođene djece u Srpskoj

05.12.2021. | 11:36

Najčešća ženska imena upisana u matične knjige rođenih u Srpskoj tokom prošle godine, prema podacima Zavoda za statistiku RS, bila su Sofija, Milica, Marija i Ana, dok su se među najčešćim muškim imenima našli Luka, Lazar, Stefan i Vasilije.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u 2019. godini kao najčešće muško ime koje je upisano u matične knjige rođenih izdvaja se Luka, dok je žensko najčešće upisivano ime Sofija.

Gledajući podatke Zavoda za statistiku RS unazad do 2011. godine, građani Srpske, mimo već navedenih imena, najčešće su djevojčicama davali ime Milica, a dječacima Nikola.

Sociolog Vedran Francuz kazao je za “Glas Srpske” da se svakim danom rađa veliki broj djece, pa je samim tim i izbor imena višestruk, te da je podjela imena na tradicionalna i internacionalna neminovna.

“Karakteristično je to što roditelji teže da ime koje daju djeci ima nekakav simbol. Često ta simbolika u imenu može poslati neku poruku, kakvim ga žele i kakvim ga vide. S druge strane, ime može biti vezano i za nekog od predaka na koga su jedno od roditelja bilo ponosni pa su kompromisom došli do baš tog izbora”, rekao je Francuz.

Kako dodaje, kada je riječ o davanju imena, na našim prostorima često je prisutan i religiozni element.

“U posljednjih nekoliko godina možemo konstatovati povećanje broja vjernika na prostoru BiH, jer je u prethodnom periodu postojao jedan sistem uređenja države u kojem element religije nije bio prisutan, gdje takva ideologija nije davala poseban doprinos i status crkvenim elementima. Danas se mnogo više ističe element vjere, što je doprinijelo povećanju broja vjernika, a i davanju takvih imena “, objasnio je Francuz. Dodao je da roditelji vrlo često koriste i crkveni kalendar pri izboru imena.

“Najčešća imena tokom prošle godine kao što su Luka, Lazar, Vasilije, Milica su dokaz da je naš narod dosta religiozan i da pridaje značaj svemu tome”, rekao je Francuz.

I sociolog Ivan Šijaković rekao je za “Glas” da se u posljednjih dvadesetak godina vraća izvorni srpski imidž kada je u pitanju davanje imena.

“Uvek imate te talase mode davanja imena. Sada je to svakako povezano sa nekom vrstom izraza, izražavanja tradicionalnih vrednosti. Svako hoće da se uklopi, da deci daju imena koja su prepoznatljiva, koja predstavljaju taj neki nacionalni korpus imena, koja sama svojim imenom simbolizuju neku tradiciju”, kazao je Šijaković.

Dodao je da se to, naravno, uvijek događa u nekim talasima, kada neko započne, trend se nastavlja jedno vrijeme pa onda nastupe neka druga imena.

“Smatram da se često dešava da je davanje imena izraz neke odanosti, nekoj tradiciji, okruženju i razlikovanju od drugih”, kazao je Šijaković.

Psiholog Aleksandar Milić kazao je da se kod nas dogodila pozitivna pojava, gdje tradicionalna stara imena postaju moderna i nova.

“Kada roditelji daju djeci bilo koje ime, asocijacije su uvijek pozitivne, na dobro i vrlinu. Naravno, različiti su izvori i svako ima asocijaciju. To da uz svako ime ide subjektivni osjećaj ugode, prijatnosti i iščekivanja je neminovno. Niko ne daje ime koje ne želi”, kazao je Milić.

Muzejski savjetnik i etnolog muzeja RS Vladimir Đukanović saglasan je da ljudi u posljednje vrijeme sve više biraju imena za djecu uz pomoć crkvenog kalendara.

“Ljudi se od Odbrambeno-otadžbinskog rata sve više vraćaju tim našim arhaičnim i tradicionalnim imenima. Moramo znati da smo u prethodnom periodu, prije ovog rata, prošli kroz period komunizma, gdje su bila zastupljena neka druga imena. Više su bila imena koja su u tom momentu bila moderna, kao što je i mo­j – Vladimir, po ruskom porijeklu”, rekao je Đukanović.

Kazao je da je u društvu davanje starih imena postalo popularno.

“Nekada se nije moglo zamisliti da se nekome da ime po babi ili djedu, a sada je to sasvim redovna pojava”, kazao Đukanović.

Kasija, Nastja, Kiril, Kostja i Nikolaj neka su od neobičnih imena koja su u posljednjih nekoliko godina upisana u matične knjige rođenih u Srpskoj. Zanimljiv je podatak da već decenijama nijedan dječak nije nazvan Lujo, imenom koje je veliki krajiški književnik Petar Kočić proslavio svojim djelima.

Bitno je pomenuti da propisima nije utvrđeno koja su zabranjena imena, ali je u podzakonskim aktima predviđeno da se u slučajevima kada se dodijeli pogrdno ime koje vrijeđa moral ili ono koje je u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine, u postupak uključuje organ starateljstva. Zanimljivo je i da su tokom prošlog vijeka, ali i nešto dalje u istoriji, djeci davana imena uz oslonac na religijska, ali i paganska vjerovanja. Veliku ulogu igrao je datum rođenja, pa ukoliko rođendan djeteta pada na određen praznik, ime se obavezno vezuje za njega. Baš tako su djeca rođena oko Božića ili tokom njega nosila imena kao što su Bogdan, Božica, Božana. Po sličnom principu kreirana su lična imena, koja su slala poruku da dijete bude zdravo ili da preživi, jer smatrano je da imena imaju magijsku moć. Tako bi u nekim prošlim vremenima roditelji dali djetetu ime Vuk ili Lav da bude snažan, zdrav i hrabar. U to doba rađan je veliki broj djece, ali, nažalost, veliki broj ih je i umirao, pa su roditelji davali i imena poput Ostoja, kako bi dijete “ostalo”, preživjelo. Među neka od zaboravljenih starih srpskih imena spadaju Varvara, Drina, Ikonija, Kalina, Rajna, Rosa. A kada je riječ o muškim imenima, tu su Vukoman, Dančul, Jordan, Kalin, Obren, Relja, Tadija, Uglješa, Šakota.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u top deset najčešćih imena koja su upisana u matične knjige rođenih u 2020. godini, između ostalog, izdvajaju se Pavle, Aleksa, Mihajlo, Jovan i Andrej. A što se tiče ženskih imena, tu su Una, Ana, Dunja, Katarina, Teodora, Sara i Nađa.