Situacija sve teža: Mentalno zdravlje stanovnika u Srpskoj narušeno

18.04.2025. | 07:12

Neraspoloženi smo, potišteni, zabrinuti, pod stresom… I prečesto posežemo za antidepresivima i lijekovima za smirenje, potvrđuju istraživanja o stanju mentalnog zdravlja u Republici Srpskoj.

Kako objašnjava dr Jelena Niškanović iz Društva psihologa Republike Srpske, posljednje sprovedeno istraživanja zdravlja stanovništva RS pokazuje da je čak 44,5% ispitanih bilo izloženo određenom vidu stresa ili pritiska tokom proteklih mjesec dana.

–Značajno više su stresu ili pritisku izložene žene, jer je njih čak 49,5% izjavilo da je posljednjih mjesec dana imalo takvo iskustvo, dok je isti odgovor dalo 38,7% muškaraca. Emocionalne probleme u vidu tuge, neraspoloženja, potištenosti, zabrinutosti je imalo 23,7% stanovništva Republike Srpske – kaže doktorka Niškanović.

Prisustvo emocionalnih problema je bilo više izraženo kod ženskog (27,3%) nego kod muškog stanovništva (19,3%), kao i među starijim kategorijama stanovništva, starosti od 55 do 64 godine (28,8%), u poređenju sa mlađim kategorijama od 18 do 24 godine starosti (17,6%).

Zabrinjavajući su i podaci o potrošnji lijekova za smirenje i antidepresiva.

Podaci iz godišnjeg izvještaja o potrošnji lijekova Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske ukazuju da se među lijekovima koji se koriste za liječenje depresije, anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja najčešće upotrebljavaju anksiolitici, u narodu poznatiji kao „lijekovi za smirenje“ i antidepresivi.

Psihijatar dr Aleksandar Pejić je u svom autorskom blogu na Jutjub kanalu Srpskainfo nedavno upozorio na ovaj problem.

– Lijekovi za smirenje se ne bi smjeli koristiti duže od mjesec dana, ali ljudi ih koriste godinama i mnogi zbog toga postanu zavisni – upozorio je dr Pejić.

Podaci Instituta za jvano zdravstvo Republike Srpske ukazuju na nagli potrast potrošnje antidepresiva i anksiolitika u periodu od 2020. do 2023. godine, dakle nakon pojave COVID- 19 pandemije.

-Podaci ukazuju na veći trend porasta potrošnje analiziranih lijekova nakon pojave pandemije. Navedeni podaci se odnose na potrošnju lijekova koji su popisani od strane doktora medicine u vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti i izdati u apotekama Republike Srpske – navodi dr Jelena Niškanović iz Društva psihologa Republike Srpske, piše “Srpskainfo“.