Škrbić na predavanju u Doboju: Neracionalna upotreba antibiotika dovela do rezistencije

27.04.2022. | 20:21

Lutanja u pronalaženju terapijskih odgovora na kovid 19 dovela su do povećane upotrebe antibiotika i do 40 odsto u bolničkim i vanbolničkim uslovima, a njihova neracionalna primjena uslovila je razvoj rezistencije na lijekove, neočekivane infekcije i veliki broj neželjenih reakcija na medikamente, rekao je danas profesor na Medicinskom fakultetu u Banjaluci Ranko Škrbić.

“Bilo je tu i publikacija koje su unijele pometnju širom svijeta, koje su bile nedokazane, a u situaciji kada niste imali šta da date, ljudi su počeli davati antibiotike koji uopšte nisu namijenjeni za virusne infekcije”, rekao je Škrbić novinarima u Doboju, gdje je održao predavanja o temi “Posljedice primjene antibiotika i antimikrobna rezistencija”.

Škrbić je ukazao da ljekar uobičajeno daje antibiotik zbog neke superinfekcije ili bakterijske infekcije koja bi se možda mogla nakalemiti na virusnu, a takvih je svega tri odsto.

On je naveo da se o ovom problemu mora pričati u stručnoj javnosti, zbog čega je večeras u Doboju i organizovano ovo predavanje. Škrbić je naglasio da antibiotici nisu bombone i da ih ljekari moraju propisati za tačno utvrđenu kliničku sliku, te poručio da je na legislativi da istraži da li farmakolozi daju građanima antibiotike bez odgovarajućeg ljekarskog recepta.

Profesor na Medicinskom fakultetu u Foči Dragana Sokolović upozorila je da je pandemija virusa korona samo naglasila dugogodišnju neracionalnu primjenu antibiotika uprkos upozorenjima stručnjaka i poručila da su antibiotici lijekovi isključivo za bakterijske infekcije, ali ne i za virusne.

Ona je ukazala na potrebu stalne edukacije ljekara, ali i pacijenata da antibiotik nije antipiretik, nije analgetik, odnosno nije lijek koji snižava temperaturu ili eliminiše bol.

“Mi smo se nadali otkriću novih antibiotika do kojih nije došlo, a rezistencija na postojeće antibiotike se širila”, rekla je Sokolovićeva i upozorila da se u takvim okolnostima može doći u situaciju da ljudi počnu umirati od banalnih infekcija, zbog nedostatka odgovarajućeg lijeka.

Ona je acinetobakter izdvojila kao visokomultirezistentnu bakteriju za koju postoji samo jedan antibiotik koji se može uključiti u terapiju. Stručno predavanje “Posljedice primjene antibiotika i antimikrobna rezistencija” organizovali su dobojska Bolnica “Sveti apostol Luka” i Dom zdravlja Doboj.

Zamjenik direktora Bolnice Siniša Marić rekao je da je i u ovoj zdravstvenoj ustanovi uočena rezistentnost i neracionalna upotreba antibiotika, posebno u periodu pandemije virusa korona, te da to treba smanjiti. Načelnik Službe za infektologiju dobojske bolnice Svjetlana Adžić navela je da se kovid 19 kao virusna bolest ne liječi antibioticima, izuzev u određenim situacijama kada su virusne upale pluća pratile bakterijske.

“Znači, kada smo imali miješanu infekciju. Radilo se o vrlo kompleksnim pacijentima koji nisu bolovali samo od jedne bolesti, već i drugih stanja i komorbiditeta”, ukazala je Adžićeva.

Direktor Doma zdravlja Doboj Vladimir Marković zadovoljan je što je konačno počelo da se priča o ovoj temi kako bi ljekari razmijenili i unaprijedili svoja saznanja.