Šta nikako ne smije da se radi na Spasovdan: Ovaj običaj se vijekovima praktikuje i veoma je važan

12.06.2024. | 08:51

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra obiljeležavaju Spasovdan, jedna od 12 najznačajnijih praznika tokom godine.

Šta se dešavalo na Spasovdan i zašto se baš ovaj praznik smatra jednim od 12 najvažnijih?

Po hrišćanskom vjerovanju, vaskrsenjem je Gospod pokazao da je jači od smrti i 40. dana od vaskrsenja njegovi su se učenici nalazili za trpezom. Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao:

– Idite po svemu svijetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen – navodi se u Novom zavjetu.

Mnogi običaji o Spasovdanu sačuvani su još iz predhrišćanskog vremena. Bio je to praznik koliko ratara, toliko i stočara.

Božanstvo Spas je imalo ulogu zaštite i spasenja, te mu se narod obraća molitvom:

“Sveti Spase – spasi duše naše”!

Spasovdan je bio mnogobožački dan praznovanja Glavnog četvrtka u godini. Gromovnik Perun, tukao je, po vjerovanju, gromovima i gradom usjeve, a božanstvo Spas je uz pomoć žitnog klasa u ruci, spasavalo usjeve od tuče.
Spasovdan se slavi i kao krsna slava. Za Spasovdan se obavezno klalo jagnje, kao žrtva svecu. Redovno se spremala cicvara. Čobani pripremaju krstiće od ljeskovih grana, pa ih izjutra stavljaju na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadaju ih i na njive s usjevima.

Prije Spasovdana nije se pilo mlijeko od Nove godine. Na Spasovdan muškarci se ne briju, žene se ne umivaju i deca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi drijemalo preko godine.

Vjerska proslava Spasovdana sastojala se u odlasku u crkvu na vjerski obred posvećen ovom prazniku. Poslije izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gdje ih je čekao bogato pripremljen ručak, piše Kurir Stil.