Strateški dokument: Koje su zamjerke na Nacrt zakona o socijalnoj karti?

31.03.2025. | 07:21

U sedmici iza nas u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen je Nacrt zakona o socijalnoj karti, a iz rasprave se zaključuje da u ovom, po mnogima strateškom dokumentu, moraju da se poprave i definišu brojne stvari.

Struka ističe da predloženi dokument ne odgovara na suštinska pitanja za koja su smatrali da će biti riješena, poput definisanja praga siromaštva, zaustavljanja malverzacija u vezi sa socijalnom pomoći i slično, već da će poslužiti samo kao ispomoć za prikupljanje podataka u jedinstvenu bazu, gdje će pisati podaci o osobama koje koriste ili su koristile prava i usluge iz oblasti socijalne, dječje, boračko-invalidske i zaštite civilnih žrtava rata, ratne torture, oblasti socijalnog stanovanja i zaštite porodice.

Iako je dokument predstavljen tako da se njime omogući i kreiranje socijalnih politika i prevencija siromaštva, to se, kako su u izlaganju priznali i nadležni, neće desiti u direktnom smislu, već na način da će socijalna karta biti samo jedan od putokaza kako da se kroz već postojeća zakonska rješenja donesu mjere da se pomogne ugroženim ljudima.

Spomenka Stevanović, poslanica Demosa, istakla je da postoje brojni građani iz kategorije socijalno ugroženih, a koji uopšte ne znaju da imaju određena prava, dok s druge strane ima onih koji su upoznati da imaju prava, ali jednostavno ne znaju kome da se obrate.

Biljana Petković, poslanica SNSD-a, navela je da je svjesna da socijalna karta nije čarobni štapić koji će riješiti siromaštvo niti je neka vrsta popisa.

“Takođe, ne postoji ni komisija koja će odobravati upis u socijalnu kartu. Neophodno je prikupiti podatke o tome koliko je stanovnika u stanju socijalne potrebe, u kojoj vrsti, te koliko je onih kojima je potrebna pomoć”, navela je Petkovićeva.

Za poslanika SDS-a Tomicu Stojanovića sporni su članovi 12, 13. i 14. predloženog zakona, jer se njima, ističe, traži previše podataka od potencijalnih korisnika socijalnih prava.

“Prvo tražite opšte podatke, zatim posebne, a onda zajedničke podatke povezanih lica sa pojedincem. Imamo situaciju npr. da nečija tetka živi na 200 ili 500 km od korisnika, pa onda uzimate i njene podatke, da li ima kuću, automobil i slično. Sa ovim podacima vi ste, da kažem bez imalo sarkazma, ravnopravan partner sa FBI i CIA. Mislim da će se u socijalnoj karti naći pola Republike Srpske”, kazao je Stojanović.

Đorđe Vučinić, poslanik Liste Za pravdu i red, poručio je da u zakonu postoji niz manjkavosti.

“Ovaj zakon kosi se sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Imali smo u Trebinju pokušaj da na lokalnom nivou naprave socijalnu kartu, ali je Agencija za zaštitu ličnih podataka morala da reaguje i da uništi tu bazu podataka koju je pravila lokalna vlast. Pošto se ovdje pozivate na zakon iz Srbije, reći ću vam da se on ne slaže sa mnogim međunarodnim ugovorima i konvencijama. Zato pretpostavljam da može biti eventualnih poteškoća i za ovaj naš zakon”, upozorio je Vučinić.

Njegova koleginica iz Kluba poslanika Zagorka Grahovac pitala je da li je ova socijalna karta vezana samo za softver koji će razmjenjivati podatke ili je to strateško opredjeljenje Vlade RS u funkciji socijalne sigurnosti građana?

Odgovarajući na navedeno, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, rekao je da se po ovom predloženom zakonu ne donose niti će se donositi bilo kakva rješenja.

“Ovaj zakon nije nešto po čemu će se postupati u smislu određenja nekog prava, već će pomoći da se odrede kriterijumi za donošenje nekih prava. Prava se utvrđuju na osnovu sistemskog zakona, a ne ovog zakona. Većina podataka koji se ovdje traže već postoji u postojećim bazama, suština zakona je da povezuje ove baze u jednu bazu koja će se moći koristiti shodno nadležnostima onoga ko je koristi”, pojasnio je Šeranić.

Istakao je da je vlast u Srpskoj upoznata sa situacijom po pitanju socijalne karte u Srbiji i da će stručna rasprava upravo pomoći da se izbjegnu bilo kakvi problemi.

“Da li će ovo profunkcionisati nakon godinu dana? Neće. I toga smo svjesni. Ovaj zakon nema nikakve skrivene namjere. Dodatne provjere moraće se uraditi sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka”, kazao je Šeranić, odgovarajući na pitanje poslanika Vučinića.

Ljubo Lepir iz Centra za socijalnu politiku FPN Banjaluka ocjenjuje da je po osnovu svega rečenog jasno da pojam socijalne karte u ovom slučaju isključivo predstavlja uvođenje softvera za razmjenu podataka iz različitih baza koje već postoje.

S tim u vezi, smatra da zakon ovakav kakav je uopšte nije bio potreban.

“To uopšte nije zakonska materija, već tehnička materija, i to je moglo biti regulisano pravilnikom. Uz to, oni donose zakon, a ljudi kojih se on tiče smatraju da će njima odmah biti bolje čim zakon stupi na snagu. Ovdje u suštini Vlada RS ide grlom u jagode i to je tako relativizirano da se postavlja pitanje da li to uopšte treba i donositi”, navodi Lepir.

Zbog činjenice da je zakon, kako tvrdi, tehničkog karaktera, Lepir kaže da je suludo očekivati da on ispuni ono što je najavila vlast, poput pravednije raspodjele sredstava.

“Ako to zaista hoće da urade, moraju da donesu strateško opredjeljenje Vlade RS vezano za socijalnu politiku, definišu socijalni minimum, kreiraju novi mehanizam procjene stanja socijalnih potreba, novi mehanizam ciljanja gotovinskih naknada, jačanje centara na terenu, jačanje pristupačnosti usluga. Ovakva socijalna karta, po mom mišljenju, neće riješiti ni tehničko uvezivanje baza podataka”, naveo je Lepir za “Nezavisne novine“.

Za kraj ćemo reći da je plan nadležnih da zakon stupi na snagu 1. januara 2026. godine.