Stručnjaci: Haos s nabavkom vakcina plaćaćemo smrtnim slučajevima i ekonomskim padom

05.01.2021. | 20:58

Sve greške se plaćaju, a cijena haosa i nedobronamjernosti koju vlasti u BiH manifestiraju kada je riječ o nabavci vakcina protiv korona virusa svoj danak će imati u smrtnim slučajevima i negativnom ekonomskom rastu. Za ekonomsku djelatnost i procese reprodukcije neophodan je na prvom mjestu zdrav čovjek, kaže profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain.

“Ako nemamo zdravog čovjeka, mi već imamo problem s procesom reprodukcije. Problemi u vezi s nabavkom vakcina su samo odraz ukupnog stanja u Bosni i Hercegovini. Da li smo mi organizovano društvo i koliko smo spremni da pratimo svjetske trendove, svaka takva greška plaća se višestruko i imat ćemo višestruke negativne posljedice. To je dokaz da imamo slabu organizaciju rada i života”, smatra Šain za Klix.

Osim toga, sve ovo je dokaz da će 2021. godina u ekonomskom smislu biti veoma teška, teža nego što je trebala biti.

“Ova 2021. godina će iz niza razloga biti veoma teška i komplikovana, prije svega zbog naslijeđenih pandemijskih problema iz prošle godine, ali i nerješenih političkih problema koji se sve više kompliciraju. Sve se više bavimo politikom dok smo na drugoj strani sve gladniji. Ne bavimo se životnim stvarima, odnosno kako omogućiti normalan rad i bolji životni standard. Što se život više politizira, to ćemo mi sve više duhovno i materijalno bjednije živjeti”, kazao je profesor Šain.

Pravo je pitanje ko će biti odgovoran za hiljade umrlih više zbog kašnjenja vakcine, tek onda na red dolazi ekonomija, kaže ekonomista Draško Aćimović.

“Za ekonomiju je ovo katastrofalna situacija jer mi imamo 72,8 odsto mikro preduzeća do devet zaposlenih, a to su najviše uslužne djelatnosti koje su naviše pogođene pandemijom i pandemijskim mjerama. Njima je vakcina prijeko potrebna da barem osnovni nosioci mogu raditi”, smatra on.

Aćimović podsjeća kako su sve zemlje dogovarale vakcine direktno, još kada je počela pandemija, a da su mnoge, u skladu sa svojim mogućnostima, investirale u razne kompanije kako bi sebi poboljšale položaj u redu čekanja za vakcinu.

“Samo akcije Moderne su porasle 600 posto. Druge zemlje su ostavljale avansna plaćanja da budu na listama prioriteta pa sada dobijaju određene količine, a Bosna i Hercegovina i njen Savjet ministara su samo radili na molbi za kredite. Svi znamo da od MMF-ovih miliona ništa nije otišlo za vakcine, već u BMW i tepihe za kancelarije”, kaže on.

Surova računica na kraju je posve jednostavna.

“Ako pogledamo da BDP pada u prosjeku pola procenta mjesečno i da svaki mjesec imamo hiljadu mrtvih, kašnjenje u nabavci vakcina od četiri mjeseca donosi još 4.000 mrtvih i dodatni pad BDP-a minimalno dva procenta”, zaključio je Aćimović.

BiH jedna je od rijetkih koja još nije krenula u proces vakcinisanja, a nije izvjesno kad će se to desiti.