Teško ga je iskorijeniti: Lovačka udruženja upozoravaju na problem krivolova

14.07.2023. | 07:10

Krivolov je pojava koja je, nažalost, uvijek prisutna u većoj ili manjoj mjeri u lovištima u Republici Srpskoj, ali i širom lovišta u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima MUP-a RS, za prvih pet mjeseci 2023. godine evidentirana su dva krivična djela nezakonit lov, dok ih je prošle godine bilo 19, što je porast u odnosu na 2021. godinu, kada su policijski službenici evidentirali 12 slučajeva krivolova.

“Kao pojava, možemo slobodno konstatovati, krivolov je star onoliko koliko i lovstvo, odnosno otkada se pokušava urediti lov zakonskim aktima”, ističe za “Nezavisne novine” Kenan Topalović, član Stručne službe Saveza lovačkih organizacija u BiH.

Dodaje da se prije svega mora se napraviti razlika između lovaca i krivolovaca.

“Svi lovci se zaklinju na očuvanje prirode i divljači, dok krivolovci prave nered u šumi i love isključivo iz interesa. Problem krivolova je za lovačka društva velik, bez obzira na to radilo se o tome da li u lovište ulazi jedan ili 101 krivolovac, jer se time narušava balans koji se pokušava stvoriti poštivanjem akata lovno-gospodarske osnove koja u sebi sadrži način uzgoja i zaštite divljači, očuvanje vrsta, njihov napredak i poboljšanje brojnog stanja divljači”, kaže Topalović.

Napominje da pravi lovci nikad ne pomišljaju na krivolov, nego svojim aktivnostima doprinose boljem stanju divljači, unosom hrane, pravljenjem pojila, selektivnim odstrelom slabih jedinki.

“Savez lovačkih organizacija u BiH nema tačne podatke o krivolovu, osim onih koje dobijemo od naših članica, ali raduje da je u prošloj godini urađeno nekoliko akcija među našim društvima, a o čemu obavijestimo i javnost putem ‘Lovačkog lista’. Uspješne akcije bile su u Olovu i Varešu, uz saradnju policije i lovočuvarske službe, a osuđeni su krivolovci i u Zenici. Najčešće se krivolove srneća divljač i divlje svinje, a vjerovatno iz razloga što su krivolovci poznati po tome što love meso, a ne trofej i jer je ova vrsta divljači najpogodnija za transport, a ujedno je atraktivna za korištenje mesa”, smatra Topalović i dodaje da, što se tiče Bosne i Hercegovine, stvar je uređenja društava kada je u pitanju krivolov.

“Negdje imate više lovočuvara, negdje manje. Negdje jedan lovočuvar radi dobar posao, a negdje manji broj ima slabije rezultate. Sada je aktuelno i praćenje stanja u lovištu kamerama, pa i dronovima od strane lovočuvara, ali ujedno iste tehnologije zloupotrebljavaju i krivolovci da uprate kretanje divljači. Također, lokacije za krivolovce koje su zanimljive su granice između lovišta i između općina, i nekako se tu dešavaju najčešće problemi”, ističe Topalović.

Dodaje da saradnja policije i lovočuvara, kao i šumarskih radnika, varira od opštine do opštine, ali da se saradnjom ova tri segmenta mogu ostvariti najbolji rezultati očuvanja, kako divljači, tako i šumskih dobara.

“Zaključak na kraju je da pravi lovac prije svega uzgaja i štiti divljač, a tek potom, racionalno, istu koristi, dok je kod krivolovaca na umu samo odstrel, radi interesa i zarade, te podrazumijeva neracionalno korištenje divljači”, kaže Topalović.

Da se na meti krivolovaca najčešće nalazi srneća i divokozja divljač, divlje svinje, ali i medvjedi, kazao je za “Nezavisne novine” i Bojan Paprica, predsjednik Stručnog savjeta Lovačkog saveze Republike Srpske i upravnik lovišta u Šumskom gazdinstvu “Maglić” u Foči.

“Prošle godine na puškometu krivolovaca u lovištu u Gacku našao se medvjed Maglić, čije kretanje smo pratili pomoću GPS ogrlice. To je bio prvi medvjed koji je dobio ogrlicu za praćenje u lovištima Republike Srpske. Namjera je bila da se dobiju informacije o kretanju i drugi vrijedni podaci iz života mrkih medvjeda. Istraga o ovom slučaju je i dalje u toku i radi se na otkrivanju počinioca. Postoje tu neki materijalni dokazi na ogrlici koju smo pronašli i dajemo sve od sebe da budemo u saradnji i stalnom kontaktu sa policijskim strukturama koje vode istragu, i nadamo se da ćemo krivolovce izvesti pred lice pravde”, kaže Paprica.

Napominje da su kazne krivolovcima dobro poznate, a za nezakonit lov zaprijećena je novčana, ali i zatvorska kazna, dodajući da visina novčane kazne zavisi od vrste odstrijeljene divljači.

“Imamo zakonom donesen cjenovnik za divljač, a pored toga se podnose i prekršajne prijave za lice koje vrši krivolov. Imamo i u krivičnom zakonu mjere, a imamo i odštetni cjenovnik, gdje je lice koje je presuđeno za krivolov dužno da nadoknadi korisniku lovišta štetu. Primjera radi, za srneću divljač za srnu je 3.000 KM, za srndaća 4.000 KM, za divokozju divljač 6.000 KM, za medvjeda i do 20.000 KM, to su neke od cijena iz odštetnog cjenovnika”, kaže Paprica.

Ističe da je veoma teško od samog otkrivanja počinilaca, dokazivanja, privođenja, do dolaska na sud i svega između zaokružiti kompletan lanac i kazniti počinioca.

“U toku je procedura izmjene, odnosno donošenja novog Zakona o lovstvu, u kome ćemo te neke nedostatke koje smo ranije imali pokušati da otklonimo. Baziraćemo se i staviti akcenat na to da se neki članovi zakona promijene u smislu što lakšeg kažnjavanja lica koja su počinila nezakonitu radnju u lovstvu”, kaže Paprica.

Napominje da je zakonska obaveza svih korisnika lovišta, bilo da su privredne organizacije ili lovačka udruženja, da angažuju lovočuvarsku službu, koja, između ostalih obaveza, vrši kontrolu terena i sprečavanje krivolova.

“Većina lovišta ima senzorske i online kamere zahvaljujući kojima imamo 24 sata nadzor nad lovištima, što nam je uveliko pomoglo u suzbijanju nezakonitih radnji”, zaključio je Paprica.