Tragom straha jednog roditelja: Ko i kako reaguje na “problematične” đake

07.12.2023. | 07:02

Ne znam da li je škola u problemu, ali osjećam da djeca jesu. Naime, nakon strašne tragedije u Srbiji, u osnovnoj školi u našem kraju kod jednog od učenika pronađen je spisak sličan onom koji je imao dječak Kosta K, a taj učenik prebačen je u školu u koju ide moje dijete, ispričao je za BL portal zabrinuti roditelj iz Republike Srpske čiji je identitet poznat našoj redakciji.

Prema njegovim riječima, roditelje o svemu tome niko nije obavijestio i čak i ako “duvaju u jogurt”, strah za djecu je, kako kaže, jači od svega.

“Nisam siguran ni da li su nadležne službe u to upućene, a koliko znam, taj dječak je neki dan zbog loše ocjene prijetio i nastavnici. Nemam ništa protiv djeteta, ali nema ni policije ispred škole. Ne znam kome da se obratim, a ne mogu da narednih nekoliko godina svaki dan strijepim”, kaže ovaj roditelj za BL portal.

Dok iz policije tvrde da “nije utvrđeno postojanje spiska učenika čija bi bezbjednost bila ugrožena”, niti im je takav slučaj prijavljen, iz “sporne” škole koju ovaj roditelj pominje, na naša pitanja ništa nisu odgovorili, kao ni iz nadležnog Centra za socijalni rad. U nezvaničnom razgovoru, školski psiholog tvrdi da se radi o djetetu sa porodičnom traumom koje ima problem sa socijalnom komunikacijom i ponašanjem, ali nikako o potencijalno opasnom učeniku.

Sa druge strane, struka kaže da je, nakon tragedije u Beogradu, roditeljsko “duvanje u jogurt” razumljivo, podsjećajući na paniku koja se prije nekoliko dana raširila Donjim Vakufom, kada su dvojica maloljetnika mejlom zaprijetila da će se u tamošnjoj Mješovitoj srednjoj školi dogoditi krvoproliće. Prije nešto više od mjesec dana, sličnu paniku u banjalučkoj Osnovnoj školi Georgi Stojkov Rakovski izavala je navodna prijetnja jednog od učenika viših razreda da će napraviti spisak po uzoru na onaj koji je imao Kosta K. u Beogradu.

Milić: Prevencija je uvijek najbolje rješenje, poslije je kasno

Nakon strašne tragedije u Beogradu, svaki strah je razumljiv, zbog čega se, naravno, može i pretjerati sa stavom da je svako odstupanje u ponašanju potencijalna prijetnja, smatra psiholog Aleksandar Milić.

Sa druge strane, djeca često oponašaju druge i kopiraju modele zastrašivanja, kaže on, a posebno im u tome pomažu društvene mreže na kojima je Kosta postao “popularan”. Prema njegovim riječima, uveliko se zloupotrebljava i njegova fotografija.

„Djeca pošalju fotografiju drugaru iz klupe uz poruku: “Čekam da zaspiš. Moj cilj – ubićemo te. Jezivo, zaista, i to se širi nakon tragedije u Beogradu upravo preko društvenih mreža. Nije to bezazleno, zbog toga treba uvijek preventivno djelovati. Većina prijetnji se ne ostvari, ali, evo, nekad se može i dogoditi. Djeca su nezrela i ne mogu da razlikuju šta je stvarno zločin ili nije. Takođe, samom prijetnjom mogu pokrenuti lanac drugih kao odgovor na to i izazvati ozbiljno nasilje“, ističe Milić za BL portal.

Milić smatra da škole treba da naprave program, da putem radionica angažuju stručne službe, od pedagoga, psihologa, doktora, kako bi se razgovaralo o vršnjačkom nasilju. Razgovarati treba i sa roditeljima, ali ne čisto informativno – nego ih pozvati na saradnju i uputiti ih kako da komuniciraju sa djecom.

„Mora se raditi i na zdravom rasuđivanju svake pojave. Svako devijantno ponašanje kod djeteta pokazuje da mu treba pomoći, kao i roditelju, i od takve djece ne treba praviti kriminalce. Zbog toga se škole moraju aktivnije uključiti i stvoriti zdraviju atmosferu“, napominje Milić.

Tako navodi da podaci iz ove godine pokazuju da je enormno povećan broj negativnih ocjena iz vladanja, a to nije problem samo đaka, već i škole, jer je ponekad kažnjavanje učenika kontraprodukitvno i može izazvati otpor i ljutnju koji će se kasnije ispoljiti na najbliže, tačnije, na vršnjake.

„Moj savjet uplašenim roditeljima koji uoče neko sumnjivo ponašanje u školi svog djeteta je razgovor sa nastavnicima, razrednim starešinom, direktorom, nadležnim službama. Prevencija je uvijek najbolje rješenje, za sve je kasno kad se tragedija dogodi”, upozorava Milić.

Todorović: Razgovarati sa djecom i kod kuće i u školi

Prevenciju i kanalisanje emocija ključnim smatra i psiholog Katarina Todorović koja vjeruje da službe u školama, nakon tragedije u Beogradu, pravovremeno reaguju na svako sumnjivo ponašanje.

“Takvih pokušaja je bilo, ali psihološko-pedagoška služba zaista odradi svoj posao, u smislu da razgovara sa djetetom i prepozna da li dijete istinski govori iz frustracije neostavrenih želja ili privlači pažnju. Zbog toga treba raditi na kanalisanju emocija, a sasvim je razumljivo da roditelji danas osjećaju veći strah i paniku. U krajnjoj liniji, kada smo se mi školovali nije bilo slučajeva da djeca dođu i ubijaju. Dešavale su se tuče, što takođe nije dobro, ali ne ovakve tragedije”, kaže Todorovićeva.

Sa druge strane, napominje da roditelji čine grešku ako strah zbog nekog događaja u školi panično prenose na svoje dijete i  na taj način isključuju iz zajednice nekog njegovog vršnjaka, umjesto pokušaja da mu svi pomognemo na lijep način.

Razgovor, razgovor i samo razgovor – i kod kuće i u školi, savjetuju psiholozi.

Željka Pavlović, BL portal