U Banjaluci prijavljen samo jedan učenik za smjer zidara: Tehnička škola jedina popunila deficitarni smjer

17.07.2020. | 21:11

U banjalučkim srednjim školama ostalo je oko 290 slobodnih mjesta za upis u prvi razred i to u Poljoprivrednoj, Građevinskoj, Ugostiteljskoj i Školi učenika u privredi.

Ove podatke u intervjuu za Srpskainfo iznio je Ljuban Bajić, predsjdnik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije i ujedno direktor Građevinske škole.

– Na području Banjaluke, u prve razrede je planiran upis 2.280 učenika, s tim da imamo nekoliko stotina mjesta više nego što ima svršenih osnovaca. Odmah u prvom terminu junskog roka, mjesta su tradicionalno popunile Gimnazija, Medicinska i Elektrotehnička škola, oni su upisali odlične đake koji imaju više od 60 bodova. U drugom terminu, popunili smo mjesta u Ekonomskoj školi, i imali smo dobar odziv što se tiče četvorogodišnjih zanimanja u Tehničkoj i Građevinskoj školi. Slobodnih mjesta imamo još u Poljoprivrednoj školi 108, Školi učenika u privredi 82, Ugostiteljsko- trgovinsko- turističkoj 51, Tehnološkoj 38 i 23 u Građevinskoj školi.

Kakvo je interesovanje ove godine za deficitarne smjerove?

Tehnička škola jedina je uspjela upisati sva deficitarna i zanatska zanimanja. U Poljoprivrednoj školi na smjer pekar upisano je 16 učenika, a osam mjesta je ostalo, za mesara se prijavilo 12 đaka, a isto toliko praznih mjesta je ostalo. U ŠUP-u za četvorogodišnji smjer modelar obuće upisalo se šest učenika, dok je ostalo 19 slobodnih mjesta. Za dizajnera, modnog tehničara ima još 15 slobodnih mjesta, a devet se učenika upisalo. Ne znam čime se roditelji i učenici vode kada upisuju nesmotreno neka zanimanja kojih ima i nekoliko hiljada na birou, a ne prate stanje na tržištu.

Kakva je situacija konkretno u vašoj Građevinskoj školi?

Imali smo prijavljenog samo jednog učenika za deficitarni smjer zidara, koji je imao i dobre bodove. Tako da i pored medijskog predstavljanja i apela nećemo moći formirati odjeljenje, a to nismo uradili ni prošle godine. Prije tri godine smo iškolovali jednu generaciju zidara i armirača – betoniraca sa umanjenim brojem učenika, međutim evo već dvije godine za redom nema interesovanja učenika. Nažalost, takva je situacija, uprkos činjenici da su plate na tržištu otišle gore, da su učenicima za deficitarna zanimanja ponuđene stipendije, kao i da imaju plaćenu praksu od strane poslodavca, pa mogu praktično zaraditi republički minimalac od oko 400 maraka.

Kako se nastavnici pripremaju za iduću godinu?

Za sada, plan je da sve krene normalno, ali ako bude epidemiloških problema prilagodićemo se uslovima i instrukcijama Štaba za vanredne situacije, resornog ministarstva i Instituta za javno zdravstvo RS. Već imamo iskustva u proteklom periodu kada je bio prekid nastave, tako da smo spremni i za normalno i za vanredno stanje. Nastava u srednjim školama funkcionisala je preko Viber grupa, platformi, koristili smo sve što nam moderna tehnologija pruža. Međutim, bilo bi dobro da se bar prvi m,esec krene u školu, da se prvačići upoznaju sa profesorima i razrednim starješinama, ako to budu epidemiološki uslovi dozvoljavali.

Da li će profesori imati normu časova, s obzirom na sve manji broj đaka?

Neznatan je broj oni koji neće imati normu, ali to ćemo nastojati dopuniti u drugim školama. Matematika čak ima preko 70 slobodnih časova koji će v,erovatno ići na konkurse, tako da biće i dosta konkursa, a mnoge ćemo časove preklopiti kroz raspodjelu u drugim školama, kako to zakon definiše. Nema drastičnog, ni potpunog tehnološkog viška, nešto ljudi ide u penziju, tako da tu ostaju slobodni časovi, koje ćemo preklopiti.

Začarani krug

Pokazalo se još jednom da deificitarna zanimanja nisu privlačna mladima. Zašto?

– Upisna politika u školama bi se mogla prilagoditi kao što je to u regionu. Ni u Evropi ne mogu svi ići u četvorogodišnju školu, bez obzira na pravo izbora, mora postojati neki limit – da li prijemni ispit, broj bodova iz osnovne škole. Trebalo bi u budućnosti gledati da se možda uvede mala matura kao što je to u Srbiji i Hrvatskoj. Ovako imamo učenika koji upišu četvorogodišnji smjer, a ne mogu da prate nastavu, muče i sebe i roditelje i profesore, i na kraju pređu u drugu školu ili ne mogu da se snađu u tom što su završili. To je začaran krug, treba razviti svijest roditelja i učenika, već u osnovnoj pratiti sklonost djece i savetovati ih šta dalje.