
Vjernici slave Svetu mučenicu Agatiju: Molitve joj posebno upućuju žene
18.02.2025. | 07:25Osamnaesti dan februara u kalendaru Srpske pravoslavne crkve posvećen je Svetoj mučenici Agatiji i Svetom Polievktu, patrijarhu carigradskom.
Sveta mučenica Agatija
Ova slavna djevica i mučenica Hristova rodila se u sicilijanskom gradu Palermu od roditelja blagorodnih i imućnih. Kada je car Dekije pokrenuo gonjenje hrišćana, i Agatija je uhvaćena i na sud pred sudiju Kvintijana izvedena. Video je sudija Agatiju, prekrasnu u licu, i poželeo da je ima za ženu. Kada je on to predložio Agatiji, odgovorila mu je Agatija da je ona nevjesta Hristova, i da ne može biti nevjerna svome obručniku. Sudija je stavio na teške muke: Agatija je bila šibana, uz drvo vezivana i bijena do krvi. Potom je sudija ponovo posavjetuje da se odrekne Hrista i da tako izbjegne dalje muke, na šta je nevjesta Hristova odgovorila: „Ove muke meni su vrlo korisne, kao što pšenica ne može doći u žitnice pre nego se očisti od pleve, tako ni duša moja ne može ući u raj, ako telo moje najpre ne bude skrušeno mukama“.
Tada mučitelj naredi da joj se odsijeku grudi, pa su je onda bacili u tamnicu. U tamnici joj se javio sveti apostol Petar i povratio joj cjelost tjelesnu i zdravlje. Ponovo je bila izvedena na mučenje, i ponovo bačena u tamnicu gdje i je i predala dušu svoju Bogu, 251. godine u gradu Katani, a u vrijeme cara Dekija. Po smrti Agatinoj njen mučitelj Kvitijan pošao je da zagrabi imanje njeno. Ali, usput se razbesneše konji pod njim i pod vojnicima, te ga svega izgrizu po licu, svale na zemlju i istopotaju nogama namrtvo. Tako ga ubrzo stiže kazna Božja za divlji zločin nad svetom Agatijom.
Agatiju poštuju i katolici i pravoslavci, a naročito je pominju žene jer se vjeruje da će ih ona zaštititi od svake bolesti i boli.
Tropar (glas 4):
Ovčica Tvoja Isuse, Agatija, zove silnim glasom: „Tebe Ženiče moj ljubim i tražeći Te stradam, i raspinjem se i sahranjujem u krštenju Tvome. I stradam radi Tebe, da bih carstvovala s Tobom, i umirem za Tebe, da bih živela s Tobom. Primi me kao čistu žrtvu, s ljubavlju žrtvovanu za Tebe.“ Njenim molitvama, kao Milostiv, spasi duše naše.
Sveti Polievkt
Zbog svog visokog uma, revnosti vjerske i časnorečivosti nazvan drugim Zlatoustom. U vrijeme patrijarha Polievkta i cara Konstantina Porfirogenita došla je u Carigrad ruska kneginja Olga, i tu se krstila 957. godine. Patrijarh ju je krstio, a car joj bio kum.
Proročki joj je rekao sveti Polievkt: „Blagoslovena si ti među ženama ruskim, jer si zavolela svetlost i odbacila tamu, blagosiljaće te sinovi ruski do poslednjeg kolena“.
Iz prostih monaha Polievkt je bio uzet za patrijarha 946. godine i ostao je na prestolu patrijaršijskom do svoje smrti 970. godine.