Za Mišićevu radnici najugroženiji: Država da se odluči za obračun sa radom na crno
13.09.2022. | 20:39Iako iz nadležnih institucija stalno poručuju da su suzbijanje rada na crno konstantno u fokusu njihovog rada, praksa pokazuje da ova negativna pojava uzimaju veliki danak kako budžetu Srpske, tako i radnicima koji rade bez prijave ili dio plate dobijaju u koverti.
Iz Saveza sindikata RS ističu da ne raspolažu preciznim podacima o kojem broju radnika je riječ, ali da eksterne procjene pokazuju da se jedna trećina BDP nalazi u sivoj zoni, što je ozbiljan podatak koji bitno utiče na prihodovnu stranu fondova, ali i na status i standard radnika u RS.
A angažovanje radnika na crno najčešće je u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, ističe da zbog rada na crno veliku štetu trpi budžet, ali da su, ipak, najpogođeniji radnici kojima je uskraćeno pravo na ono što im sleduje po okončanju radnog vijeka, a riječ je o iznosu penzije.
“Kod određenih poslodavaca rade radnici a da apsolutno nisu prijavljeni. Oni u formalnom smislu ne postoje, iako je zakonom jasno definisano da radnik ne može da uđe u firmu, a da nije prijavljen. Međutim, mnogi rade za svoje gazde i učestvuju u sticanju velike dobiti, a nadnicu dobijaju na ruke. Kao rad na crno može da se okarakteriše i kad je veliki broj radnika kod poslodavca prijavljen na iznos najniže plate, dok im ostatak zarade poslodavac daje u koverti ili na ruke, kad procijeni kome će i koliko dati”, naglašava za Srpskainfo Mišićeva.
Dodaje da je Savez vodio niz kampanja protiv ove negativne pojave.
“Naš zadatak je da ukažemo na nezakonitost, a dalje je na kontrolnim organima. Međutim, tek kad država odluči da se obračuna sa onima kod kojih radnici rade na crno, tek tada će se ova pojava smanjiti”, kaže Mišićeva.
Prema njenim riječima, poslodavci su dobili niz povoljnosti kroz zakonska rješenja.
“Nadali smo se da će to uticati na smanjenje rada na crno, ali situacija u ovom pogledu i dalje nije za pohvalu. Poslodavci se žale na veliko opterećenje na rad. Ali, da raščistimo, bruto plata pripada radniku, porezi i doprinosi su radnički, oni su to zaradili. A poslodavci u RS imaju povoljne poreze i doprinose”, ističe Mišićeva, koja poručuje da u rješavanju ovog problema sinhrono moraju da djeluju poreski inspektori i inspektor rada.
Prema podacima Inspektorata RS, u prvih šest mjeseci ove godine kontrolisano je više od 15.000 radnika, a utvrđeno je da 194 radnika nisu imala zaključen ugovor o radu. Na osnovu toga je izdato 160 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 500.000 KM, kažu za Srpskainfo u Inspektoratu RS.
U pomenutom periodu, Poreska uprava RS je sprovela 187 posebnih kontrola prijavljivanja radnika, u kojima je otkriven 101 neprijavljeni radnik, zbog čega su izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 284.000 KM.
“I ovom prilikom pozivamo poreske obveznike da poštuju zakonske propise u ovoj oblasti, a sve građane da prijave apsolutno sve nepravilnosti koje uoče. Naglašavamo da naš cilj nije kažnjavanje poreskih obveznika, već njihovo uvođenje u legalno poslovanje i suzbijanje nelojalne konkurencije, odnosno da svi poreski obveznici u RS posluju pod istim uslovima”, naglašava za Srpskainfo direktor ove uprave Goran Maričić.
Za pola ove godine, Poreska uprava RS je nadležnim tužilaštvima dostavila 15 izvještaja zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa, u ukupnom iznosu od skoro 2,84 miliona KM štete za budžet RS. Lani je podneseno 26 izveštaja, u ukupnom iznosu od sedam miliona KM.
NA ŠTETI I POSLODAVCI
Iz Unije udruženja poslodavaca RS ističu da se protiv rada na crno bore i poslodavci koji rade u skladu sa zakonom.
“Unija se najviše borila protiv rada na crno, odnosno protiv prakse isplate dijela plate na banku, a dijela na ruke. Mislim da je sada nešto malo manji rad na crno nego ranije, što je dijelom rezultat smanjenja stope poreza i doprinosa. Naravno da treba od svih zahtijevati da plaćaju poreze i doprinose, jer bez toga nema ni fondova, ni države. Ova pojava izuzetno šteti i poslodavcima koji rade u skladu sa zakonom, jer je riječ o nelojalnoj konkurenciji”, kaže za Srpskainfo Dragutin Škrebić.
