Zbog korone dodatno gurnuti u stranu: Penzioneri su zatvoreni, ne mogu biti sa najmilijima i svega im je preko glave

02.10.2020. | 19:05

Siromaštvo, socijalna isključenost, a često i usamljenost, dugo već čine realnost koju žive ljudi u trećem životnom dobu u BiH, dok ih je pandemija korona virusa dodatno marginalizovala, namećući im ograničenja nezamisliva za mlade.

Da su starije osobe u BiH posebno ranjiva društvena grupa ukazuje i podatak da su se našli u fokusu interesovanja Evropske komisije. Naime, među 14 ključnih uslova za otvaranje pregovora o pristupanju BiH Evropskoj uniji, jeste i izrada strategija za socijalno uključivanje, a starije osobe su prepoznate kao jedna od šest velikih društvenih grupa koje je društvo “gurnulo u stranu”.

Slično se vidi i u Strategiji za unapređenje položaja starijih osoba u RS u kojoj se navodi da se na starije uglavnom „gleda kao na korisnike penzionog sistema, kao i zdravstvene i socijalne zaštite, čime se ističu njihovi troškovi, umjesto da se posmatraju kao resurs za unapređenje kapaciteta u zajednici“.

Osjećaj isključenosti

Penzionisana pravnica Milena Kobas (70) iz Banjaluke potvrđuje da se osjeća isključeno iz društva po svim pitanjima, ali je jedno posebno boli.

“Čitav život težim tome da nikom nisam na teretu i najteže mi pada što mi se sada praktično ne dozvoljava da privređujem i sebi obezbijedim život. Niko od penzije ne može da živi, pa nekom pomažu djeca, puno se ljudi muči, ali mislim da bi trebalo omogućiti, onima koji to i dalje zdravstveno mogu, da privređuju. Umjesto toga, kod nas je postalo normalno da stariji ljudi idu u javnu kuhinju ili da prose”, kaže ona, dodavši da joj isključenost iz političkog i drugog života i ne smeta.

Profesor socijalne politike na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, Ljubo Lepir, smatra da vlasti nisu dovoljno uradile na socijalnom uključivanju starijih osoba, koje su višestruko marginalizovane. Smatra i da je paradoksalno da se, recimo, u strategiji RS o starima fokus stavlja na aktivaciju javnosti, porodica, samih starijih ljudi, a ne na sistemska rješenja, koja bi starim ljudima omogućila prije svega socijalnu sigurnost i materijalnu samostalnost, što je, uz zdravlje, ključni uslov za društvenu ravnopravnost.

“Svaka čast aktivnom starenju, ali to jednostavno mnogima nije dostupno. To ne može biti prioritet, ako znamo da su penzije, od koji živi većina starih, male, a budućnost penzionog sistema neizvjesna, kao i da je većina parodica starijih ljudi siromašna ili preopterećena obavezama”, objašnjava za Srpskainfo Lepir, koji je i bivši pomoćnik ministra upravo za socijalnu zaštitu.

Marginalizacija

Saglasan je i da odavno donosioci odluka i uopšte mlađi ljudi uzimaju sebi za pravo da odlučuju u ime starih o njihovim životima. Ovaj oblik marginalizacije naročito je došao do izražaja tokom pandemije virusa korona.

Direktor Gerontološkog centra Banjaluka Vinko Lolić kaže da su mjere, koje su uvedene prvenstveno zbog zaštite zdravlja starijih, drastično promijenile živote onih koji su i inače marginalizovani.

“Pandemija i određene mjere su zaista najteže pogodile najstariju populaciju. Sada im je i to malo što imaju u poznim godinama, kao što je prilika da prošetaju i malo se druže, uskraćeno i mi moramo biti svjesni da je to problem. Naši korisnici su, recimo, od marta zatvoreni i njima je to jako teško palo, jer su izgubili sve kontakte. Nemaju kontakte ni s najmilijima i ja sam jako ponosan na njih što su tako disciplinovani, pa nismo imali nijedan slučaj korona virusa među korisnicima, ali osjeti se na njihovom raspoloženju da im je već svega preko glave”, kaže Lolić.

Zasluge iz prošlosti

“Svako demokratsko društvo, kao i ono koje to želi da postane, ne smije zanemariti doprinos svojih starijih građana i građanki u prošlosti, ali ni taj dragocjeni potencijal ogromnog iskustva i znanja za budućnost, što je dovoljan razlog da se princip poštovanja različitosti, tolerancije i nenasilja dodatno približi građanima. Posebno je važno uporno raditi da to postane model ponašanja i djelovanja mladih ljudi”, ističu iz Ministarstva civilnih poslova BiH povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koji se u svijetu obilježava 1. oktobra.

Ove godine, u BiH je obilježen skromnije nego ikada.