Zbog odlagališta radioaktivnog otpada BiH će zatražiti pomoć zvaničnog Brisela

27.02.2021. | 08:35

BiH mjesecima bezuspješno pokušava da odvrati Hrvatsku od namjere da u neposrednoj blizini granice i sliva rijeke Une gradi odlagalište radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz elektrane “Krško”, a sada ozbiljno namjerava da ovo pitanje digne na viši nivo, te zatraži pomoć i razumijevanje zvaničnog Brisela.

Domaće institucije formirale su nekoliko radnih tijela čija je misija da sagledaju svu problematiku i dostupnu prateću dokumentaciju Hrvatske o ideji, čija je realizacija počela, a odnosi se na izgradnju skladišta na Trgovskoj gori, odnosno lokaciji bivše kasarne Čerkezovac na području opštine Dvor.

Najveća odgovornost je na članovima Koordinacionog tijela, Ekspertskog i Pravnog tima, koji su dosadašnje rezultate rada saželi u izvještaj koji će uskoro biti i zvanično upućen nadležnima u Savjetu ministara BiH, a sve s ciljem, kako kažu, kreiranja što bržeg odgovora domaćih institucija.

Generalni stav je da BiH treba da učini sve kako ne bi došlo do izgradnje spornog odlagališta u neposrednoj blizini granice.

Nakon što su detaljno razmotreni dokumenti koje su hrvatske institucije objavile na zvaničnim internet stranicama, stav Ekspertskog tima je da radioaktivni otpad, kako je planirala Hrvatska, kada se doveze jednom na Trgovsku goru, tu trajno i ostaje.

Savjetu ministara su, između ostalog, predložili da zaduži Direkciju za evropske integracije BiH da informiše Evropsku komisiju i čelnike Delegacije EU u BiH da je Hrvatska raspisala javne nabavke za neophodne radove kako bi se uradila studija uticaja na životnu sredinu bez uzimanja u obzir teritorije BiH.

– Upućena je molba Evropskoj komisiji da pomogne unapređenju neophodne komunikacije između BiH i Hrvatske, kao i koordinaciju prilikom nultog mjerenja radioaktivnosti u životnoj sredini – istaknuto je u dokumentu.

Mario Crnković, predsjednik udruženja “Grin tim” koje aktivno učestvuje u radu domaćih institucija i timova, istakao je u petak za “Glas Srpske” da je, bez obzira na to što su i pojedini zvaničnici, kao i nevladin sektor u više navrata upoznavali vodeće ljude Evropske komisije u BiH, te smo sigurni da navedeni imaju potrebnu bazu znanja od slučaju Trgovska gora, veoma važno da se institucionalnim putem ovo pitanje stavi na dnevni red.

– Nipošto ne smijemo dozvoliti banalizaciju slučaja, te potencijalno prebacivanje na polje ko ima veći diplomatski uticaj. Ovdje je riječ o tome da ni po koju cijenu, kako zbog svih nas, tako i zbog drugih država koje će se naći u sličnoj situaciji, ne smijemo dozvoliti realizaciju ideje deponovanja radioaktivnog i drugih opasnih otpada na granicu između dvije zemlje, u slučajevima gdje ne postoji konsenzus – naveo je.

U dokumentu o radu timova, koji je dostavljen u fazu konsultacija, piše i da je potrebno da Ministarstvo inostranih poslova BiH zvanično uputi zahtjev za dostavljanje dokumentacije u vezi s procjenom lokacije i izgradnjom skladišta i odlagališta na Trgovskoj gori, te da Savjet ministara BiH konstatuje da Hrvatska nije zvanično dostavila bilo kakvu dokumentaciju u vezi s procjenom lokacije i izgradnjom skladišta i odlagališta.

Program

O ozbiljnosti namjera susjedne Hrvatske govore koraci koje su preduzeli. Tamošnja Vlada je 2018. godine usvojila Nacionalni program sprovođenja Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorišćenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, a u februaru 2019. kasarnu Čerkezovac su hrvatske oružane snage predale na upravljanje Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.