Žele da se oduže Momiru Bulatoviću: Hoće da mu podignu spomenik u Bileći
30.08.2021. | 22:00Grupa boraca, učesnika odbrambeno-otadžbinskog rata iz Istočne Hercegovine uputila je svim relevantnim institucijama u Republici Srpskoj inicijativu da se na putu između Nikšića i Bileće, preko puta čuvene bilećke kasarne, postavi spomenik u prirodnoj veličini Momiru Bulatoviću, nekadašnjem predsjedniku Vlade SRJ i predsjedniku Crne Gore.
Miladin Dostinić, predsednik Inicijativnog odbora, otkriva za da bi se na taj način odužili čovjeku koji je najzaslužniji što je ovaj dio Hercegovine ostao u sastavu Republike Srpske.
“Na početku rata u BiH, 1992. godine, odbranili smo se zahvaljujući tadašnjem crnogorskom rukovodstvu. Najveći doprinos je dao Momir Bulatović, ali nikako ne treba zaboraviti ni ulogu Mila Đukanovića koji nas je snabdijevao oružjem. Doduše, on bi sada rado da izbriše taj dio iz svoje karijere jer je tada bio veliki Srbin. Bulatović nikada nije zaboravio ko je, ostao je vijeran srpskom rodu, pa je odigrao ključnu ulogu i 1995. u Dejtonu gdje je kao predsjednik Crne Gore bio u srpskoj delegaciji u pregovorima o prekidu rata u BiH. Upravo zahvaljujući Bulatoviću istočna Hercegovina je ostala u sastavu Srpske“, kaže Dostinić i otkriva da mu je lično Momir Bulatović iznio niz detalja iz pregovora koji su u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson trajali od 1. do 21. novembra 1995.
Prvobitno, Trebinje i okolina trebalo je da pripadnu Federaciji BiH.
“U pregovorima o budućim granicama RS i Federacije pregovori su u jednom trenutku zapali u ćorsokak zbog nekih dva-tri odsto teritorije. Hrvati su tražili da Srpska ustupi 48 kvadratnih kilometara teritorije Trebinja uz dubrovačku granicu, a da će zauzvrat dobiti Prevlaku do polovine Molunata kao izlaz na more. Međutim, Bulatović je direktno uticao na Miloševića da oko ovog dijela Srpske nema pregovora i on ga je poslušao. Ovaj deo Hercegovine je bio i ostao srpski, a najmanje što narod ovog dela Srpske može da učini jeste da podigne spomenik čoveku koji je za to bio najzaslužniji“, tvrdi Dostinić.
Nema jasnih planova kad bi izgradnja spomenika trebalo da počne. Dostinić kaže da mnogo toga zavisi od vlasti Republike Srpske, ali da će u slučaju da izostane ta vrsta podrške, sve sami organizovati i platiti.
Spomenik Bulatoviću simbolično će se nalaziti na ulazu iz Nikšića u Bileću – preko puta svima poznate i čuvene Bilećke kasarne.
“Riječ je o putu pored koga prolaze svi koji idu prema moru, bilo iz istočnog dijela Srpske i Srbije ili iz Trebinja. Ovo mjesto je i na samo nekoliko kilometara vazdušne linije od čuvenog Vučijeg dola, na kome su 1876. crnogorski i hercegovački bataljoni do nogu potukli tursku vojsku“, kaže Dostinić za Vesti.
Uz pomoć Boga i dijaspore
Spomenik bi koštao oko 50.000 evra, a svoje priloge su već najavile brojne organizacije iz RS, Crne Gore, ali i dijaspore.
“Nadamo se da ćemo uz pomoć Boga, dobrih ljudi i patriota, našu ideju sprovesti do kraja u što krajnjem roku ili kako bi naš narod kazao: ‘Kako ljudski valja i trebuje’”, priča Dostinić koji je pre nekoliko godina vodio akciju prikupljanja pomoći svim Srbima optuženima za ratne zločine.
“Za nepune dvije godine sakupili smo oko 50.000 evra. Ponosan sam što smo uspjeli da svaka porodica osumnjičenog, bilo u Haškom tribunalu ili pred Sudom BiH dobije pomoć“, ističe Dostinić.
