Budžet jači od 14 milijardi: Na šta će Srpska i FBiH najviše trošiti pare u 2025.

17.02.2025. | 07:18

Republika Srpska i Federacija BiH u 2025. godini će raspolagati ukupnim budžetom od 14,32 milijarde KM.

Naravno, svako od njih raspolaže i planira sopstvenim novcem, pa će tako Republika Srpska imati 6,07 milijardi KM, dok je budžet Federacije BiH 8,25 milijardi KM.

A prema planu potrošnje, najviše novca, i to u oba entiteta, biće raspoređeno za isplatu plata i penzija, a značajan iznos novca biće utrošen i na otplatu dugova.

No, krenimo redom.

Prema analizi koju je uradio Radio Slobodna Evropa (RSE), primjetno je da su i Srpska i Federacija BiH planirale budžetski deficit u 2025. godini.

Tako, prema projekciji budžeta Republike Srpske, planirani prihodi u ovoj godini trebalo bi da budu 5,29 milijardi KM, dok će rashodi biti 5,40 milijardi, pa se dolazi do podatka da će manjak u budžetu biti 110 miliona maraka (0,11 milijardi).

Federacija BiH bi po planu trebalo da ima prihode od 6,8 milijardi KM, ali će rashodovna strana biti 7,12 milijardi, što vuče budžet u deficit od 320 miliona KM.

Što se tiče finansiranja, stvari stoje ovako.

U 2025. godini je planirano da iz budžeta Republike Srpske bude obezbijeđeno 1,95 milijardi KM za isplatu penzija.

Za plate zaposlenih budžetlija biće potrebna 1,21 milijarda KM, dok su za socijalna davanja planirane 0,53 milijarde KM, odnosno oko 530 miliona maraka.

Na otplatu duga u ovoj godini Srpska je kroz budžet planirala 820 miliona KM.

S druge strane, budžetom Federacije BiH predviđeno je da će za isplatu penzija biti potrebno 3,3 milijarde KM, a za plate će trebati 440 miliona KM.

Ono što je ovdje na prvu primjetno jeste enormna razlika u novcu koji entiteti daju za plate zaposlenih na budžetu. Ali, to je iz razloga što se zdravstvena zaštita, osnovno i srednje obrazovanje, kao i policija, u FBiH finansiraju iz budžeta kantona, dok je u Srpskoj sve to na nivou Republike.

Kada je u pitanju ostatak budžetskih sredstava Federacije BiH, na socijalna davanja otići će 1,44 milijarde KM, a za otplatu duga planirano je 1,09 milijardi KM.

Ostatak novca iz budžeta biće raspoređen na različite kategorije.

Komentarišući navedene podatke, ekonomisti su stava da se oba budžeta ne mogu gledati kao razvojni, te da u njima ne vide ništa novo u odnosu na prethodne godine.

“Budžetima su pokrivene osnovne potrebe i servis dugova. Razvojna komponenta se eventualno može razmatrati kroz projekte koji se finansiraju kreditima. Izdvajanja za nauku i kulturu su minimalna. Dakle, ništa novo”, kaže za “Nezavisne novine” Slaviša Raković, ekonomista.

Da bi budžet bio razvojni, navodi Raković, trebalo bi uraditi analizu efikasnosti konsolidovanih budžeta svih nivoa vlasti, te fondova, i onda krenuti u racionalizaciju, pa čak i neke oblike štednje da bi se ukupna sredstva bolje rasporedila.

I za ekonomistu Ermina Ceru, da bi budžet bio razvojni, potrebno je da se radi na dugoročnom unapređenju ekonomske, socijalne i infrastrukturne osnove društva.

Toga, kako kaže za “Nezavisne”, u ovom trenutku nema.

“Kada se uzme način na koji vlade prezentiraju strukturu budžeta, mogao bi se steći dojam da ti budžeti imaju elemente koji se mogu smatrati razvojnim, ali činjenica je da se već dugo vremena budžeti i jednog i drugog entiteta ne mogu smatrati takvim jer je udio razvojnih aktivnosti u ukupnoj strukturi zanemariv”, kazao je Cero.