“Bukti” tražnja za plemenitim metalima: Cijena zlata vinula se na istorijski nivo

27.07.2020. | 12:18

Cijena zlata vinula se danas na istorijski najviši nivo usljed pojačane tražnje uznemirenih investitora za plemenitim metalima zbog pogoršanja diplomatskih odnosa između Kine i SAD, dok je raspoloženje na tržištima akcija bilo mješovito uoči objave kompanijskih izvještaja o poslovanju.

Procjenjuje se da evropske akcije nadoknaditi danas dio snažnog pada koji je zabilježen u petak, budući da je terminski indeks EuroStoks 50 ojačao jutros za 0,2 procenta, prenosi Rojters.

Akcije na azijskim berzama imale su mješovito kretanje. Tajvanski proizvođač poluprovodnika TSMC skočio je za 10 odsto, ohrabrivši rasta vrednosti akcija još nekih tehnoloških kompanija u regionu, što se odrazilo na porast šireg azijsko-pacifičkog indeksa MSCI, bez japanskih akija, za 0,4 procenta.

Uzlet cijene akcija TSMC-a uslijedio je nakon što je američki rival Intel najavio moguće odustajanje od proizvodnje sopstvenih komponenti zbog znatnog kašnjenja u realizaciji plana razvoja svoje najnovije tehnologije.

Na kineskim tržištima akcija je entuzijazam splasnuo, mada je indeks najlikvidnijih akcija CSI300 ipak zabeležio neznatnin oporavak od 0,1 odsto u odnosu na veliki gubitak koji je registrovao u petak. Na neujednačenom trgovanju na Vol Stritu, indeks fjučersa S&P500 je porastao za 0,4 odsto, dok je indeks japanske berze Nikei pao za 0,5 odsto.

Globalne akcije su počele da posustaju krajem prošle nedjelje nakon što je Vašington naložio zatvaranje kineskog konzulata u Hjustonu, nakon čege je Kina uzvratila istom mjerom zatvarajući američki konzulat u Čengduu.

Istovremeno, cijena zlata je skočila za 1,6 odsto na rekordnih 1.943 dolara po unci, nadmašivsi prethodni najviši nivo iz septembra 2011. godine, pošto su se investitori okrenuli ulaganju u sigurnu imovinu zbog američko-kineskih tenzija. Rastu vrijednosti žutog metala pomaže i agresivno monetarno ublažavanje širom svijeta kojem vlade pribjegavaju zbog pandemije korona virusa koja je gurnula svjetsku privredu u recesiju.

Nade u brz ekonomski oporavak SAD-a su izblijedile jer bolest Kovid-19 ne pokazuje znake usporavanja, što znači da bi najveća ekonomija svijeta mogla da kapitulira ako ne bude nove finansijske podrške vlade, s obzirom na to da neke ranije mjere pomoći, poput povećanih beneficija za nezaposlene, ističu ovog mjeseca.

Investitori se nadaju da će u Kongresu SAD biti postignut dogovor o novom paketu pomoći prije početka ljetne pauze, iako postoje neke sporne tačke, među kojima su obim podsticaja i povećanje naknada za nezaposlene.

Američki ministar finansija Stiv Mnučin rekao je da će paket sadržati povećana sredstva za nezaposlene kojima će biti kompenzovan iznos njihovih plata do 70 procenata. Zabrinutost zbog američkih ekonomskih izgleda takođe vrši pritisak na dolar. Dolarski indeks je pao za 0,4 odsto na najniži nivo u skoro dvije godine.

Evro je, s druge strane, ojačao za 0,4 procenta, na 1,1697 dolara, dostigavši 22-mjesečni maksimum, pošto je evropski sporazum o fondu za oporavak prošle sedmice podigao raspoloženje ulagača prema valuti evrozone. U odnosu na jen, dolar je skliznuo za 0,5 odsto, na 105,605 jena, na najniži nivo u posljednja četiri mjeseca, dok se britanski funta popela na četvoroipomjesečni maksimum od 1,2832 dolara.

Cijene nafte su se kretale u uskom rasponu, pri čemu su fjučersi sjevernomorske nafte “brent” skliznuli za 0,05 procenata na 43,32 dolara po barelu, a fjučersku američke WTI nafte su ostali na nepromijenjenom nivou od 41,29 dolara za barel.