Cijene na istorijskom nivou: Ugalj poskupio više od nafte

13.03.2022. | 18:23

Neizvjesnost na tržištu energenata, koja se osjetila tokom dobrog dijela prošle godine, a koju je ovogodišnje izbijanje sukoba između Ukrajine i Rusije je podigla cijene glavnih energenata, nafte i prirodnog gasa, u Evropi na rekordne nivoe.

Ali ako to uporedimo sa rastom cijena uglja, ta poskupljenja ispadaju gotovo zanemariva.

Fjučersi uglja iz Njukasla su se u jeku izbijanja ratnog sukoba konsolidovali na nivou od oko 400 dolara po toni, što znači da se cijena uglja na svjetskom tržištu od početka ove godine udvostručila (npr. u januaru se tonom uglja trgovalo na svjetskim berzama po cijeni od 203 dolara). Prema podacima sajta trejdingekonomiks, cijena uglja se, poredeći na mjesečnom nivou, uvećala za oko 58,93 odsto i njim se trenutno trguje na berzama po cijeni od 380 dolara po toni. Na godišnjem nivou cijena je rasla 326,97 odsto. Doduše, u posljednjih 24 sata cijena mu je pala za skoro 9,7 odsto.

Dok sa jedne strane i evropske zemlje, koje pokušavaju da izbace ugalj kao energent, povećavaju svoje porudžbine, najveći skok u potražnji u posljednjih nekoliko dana zabilježen je u velikom dijelu Azije i Australiji. Pored samog rata u Ukrajini, dodatno povećanje porudžbina uglja su podstakle i poplave u Australiji, kao i šuškanje o zabrani izvoza iz Indonezije.

Kako bi se bolje oslikao rast cijena uglja, valja ga uporediti sa rastom cijena drugih energenata. Prema podacima sajta trejdingekonomiks, ugalj je kao što je već navedeno u posljednjih mjesec dana poskupio za 58,93 odsto, dok je nafta Brent poskupila za 23,97 odsto.

Jedini energent u svijetu koji je više poskupio u posljednjih mjesec dana je prirodni gas, što je i razumljivo, koji je skočio za preko 72 odsto.

Iako cijene trenutno izgledaju neodrživo, stručnjaci ističu da je obim trgovine i dalje relativno mali, kao i da se u manjem broju trguje sa spot ugovorima za ugalj, već se više trguje sa onima na mali i srednji rok, čija je cijena osjetno manja.

Ipak, stručnjaci očekuju da će ovaj rast cijena uglja preliti i na fjučerse sa malim i srednjim rokom dospjeća, te da će se pritisak na zemlje koje zavise od uvoza uglja povećati, prenosi Rojters.

Ono što treba da brine je da se trenutno na brodovima za transport robe nalaze količine uglja poručene daleko prije ovog skoka cijena, te će se ovo sad poskupljenje “najbolje” osjetiti najranije tokom aprila mjeseca.

I pored ovog naglog rasta cijena, čini se da potražnja na svjetskim tržištima ne jenjava. Jedino je Indija, koja je drugi najveći uvoznik uglja u svijetu, je smanjila količinu uvezenog uglja. U januaru Indija je kupila oko 7,08 miliona tona, što je bio najgori mjesec od juna 2020. godine po pitanju uvoza u toj zemlji, da bi u februaru uvoz porastao na 7,33 miliona tona, pokazuju podaci analitičke kompanije Kpler.

Ova zemlja uglavnom mjesečno poruči između 10 i 15 miliona tona.

Uvoz ovog energenta u Kinu je takođe oslabio u prva dva mjeseca 2022. godine. Za razliku od decembra kada je u zemlju ušlo 19,35 miliona tona, kinezi su u januaru poručili 10,11 miliona tona, a u februaru 10,38 miliona tona. Ovaj pad uvoza u Kinu može se objasniti kratkotrajnom zabranom izvoza iz Indonezije.

Stručnjaci postavljaju pitanje kada će ovaj rast cijena postati neodrživ i kada će urušiti potražnju. Vrlo je izvjesno da će veliki kupci kao što je Indija, Bangladeš ili Paksitan ubuduće izbjegavati kupovinu uglja, prenosi Srpskainfo.