Dijeli zadnje mjesto sa Albanijom: U BiH potrebno 80 dana za pokretanje onlajn biznisa

03.02.2021. | 07:36

BiH i Albanija najgore su zemlje u Evropi za započinjanje biznisa putem interneta, proizlazi iz istraživanja koje je proveo portal Business Accounting Software iz Garden Sitija, u američkoj državi Vašington.

Kako su istakli, BiH i Albanija dijele zadnje mjesto, s tim da je Albanija, koja ima 43,9 poena nešto bolja od BiH, koja ima 43,3 poena od ukupno 100 mogućih poena. Poređenja radi, najbolje zemlje na svijetu u ovoj oblasti, poput SAD, nordijskih zemalja, Kanade ili Njemačke, imaju između 70 i 75 poena. Najbolja je Danska, koja ima 78,46 poena, a najlošiji je Haiti, sa samo 14,93 poena.

U ovom istraživanju bodovane su kategorije poput dostupnosti i brzine interneta, brzine trajanja procedura i birokratija, pristupa osposobljenim i stručnim radnicima, kao i brzine pristupa uslugama koje se nude onlajn. Istraživanje je, između ostalog, pokazalo i da je od zemalja u regiji u Albaniji potrebno svega pet dana za pokretanje biznisa, u Srbiji sedam, u Sloveniji osam, Hrvatskoj 20, a u Bosni i Hercegovini čak 80.

Kako je objašnjeno, ovo istraživanje urađeno je sada jer je procjena da će 2021. biti godina u kojoj će online biznis početi znatno i ubrzano da se razvija, uz navođenje da će na svjetskom nivou 2023. godine online trgovina doseći nivo od 6,54 biliona dolara, odnosno 6.540 milijardi dolara, odnosno čak petinu ukupne prodaje.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kaže da bi Centar za digitalnu transformaciju Privredne komore RS, koji je nedavno osnovan, trebalo da olakša i ubrza poslovanje na internetu, uključujući i internet trgovinu.

“Centar kao poslovna podrška na polju digitalne transformacije radiće na unapređenju znanja i vještina zaposlenih u privredi, pružajući konsultantsku podršku, promovišući i pružajući informativne i savjetodavne usluge u oblasti digitalne transformacije”, rekao je on Nezavisnim. Kako je naglasio, plan je da Centar radi na identifikovanju potreba privrednih subjekata u pogledu implementacije procesa digitalne transformacije.

“Osnivanju Centra prethodilo je potpisivanje Sporazuma o saradnji na uspostavljanju Mreže za digitalnu transformaciju privrede RS, koji je zaključen između Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Ministarstva privrede i preduzetništva RS, Inovacionog centra Banjaluka, Njemačke organizacije za podršku i razvoj GIZ i Privredne komore RS, a kojim je definisano da će Komora osnovati Centar, kao podršku privrednim društvima u procesu digitalne transformacije”, rekao je on.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kaže da je pandemija ubrzala proces digitalizacije u BiH jer je i poslovna zajednica uočila prednosti koje nudi poslovanje na digitalnim platformama i prodaja robe i usluga putem mreže.

“Ako je išta dobro izašlo iz ove pandemije onda je to da smo svi uvidjeli koliko je lakše i efikasnije raditi na taj način, i mislim da je to proces koji je nepovratan”, rekao je on. Na opasku iz izvještaja da je BiH loše ocijenjena kada su u pitanju kvalitet interneta, loše administrativne usluge i nedostatak edukovane radne snage, Jašarspahić kaže da je njegovo iskustvo i iskustvo njegovih kolega da postoje administrativni problemi, poput nedostatka digitalnog potpisa, ali da ne primjećuje da se bilo ko žali na sporost interneta ili nemogućnost pronalaženja adekvatne radne snage.

Tatjana Vučić, izvršna direktorica “Bit alijanse BiH”, kaže da su i oni u “Bit alijansi” radili istraživanja vezano za ovu temu, ali da još nisu obrađeni svi podaci. Međutim, kako kaže, uz pomoć Vlade Švajcarske pokrenuli su portal e-commerce na kojem je podignuta platforma za kartično poslovanje i online plaćanje s najvećim imenima i brendovima u ovoj oblasti.

“Memorandum o saradnji smo potpisali prošle godine i cijelu godinu smo radili na tome”, rekla je Vučićeva. Inače, i EU u svojim izvještajima o BiH iz godine u godinu ističe probleme u digitalizaciji, a digitalni potpis se ističe kao jedan od ozbiljnih nedostataka.

“Niski nivo investicija, posebno u digitalizaciju, negativno utiče na inovativnost. Digitalizacija je uopšteno gledano na veoma niskom nivou u cijeloj zemlji. Uprkos činjenici da je digitalizacija veoma značajna za cijele industrije i građevinski sektor, u industrijskim politikama se ne spominje”, navedeno je u Analitičkom izvještaju Evropske komisije.