Đokić: Planirane investicije u energetici iznad 2,2 milijarde KM

10.07.2022. | 09:13

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je u intervjuu Srni da ukupno planirana vrijednost investicija u Srpskoj od energetskih projekata iznosi više od 2,2 milijarde KM.

Đokić je rekao da energetski objekti u okviru ovih projekata mogu biti izgrađeni najkasnije u narednih pet godina.

SRPSKA LIDER U REGIONU U IZGRADNJI ENERGETSKIH OBJEKATA

On je rekao da je Srpska lider u regionu u pogledu broja energetskih objekata koji se trenutno grade i njihove vrijednosti.

Đokić je pojasnio da ukupna vrijednost energetskih projekata koji se trenutno grade u Republici Srpskoj iznosi milijardu i 550 miliona KM, dok su u pripremi za ugovaranje radova objekti u vrijednosti 700 miliona KM.

Prema njegovim riječima, u vlasništvu “Elektroprivrede Republike Srpske” kao nosioca koncesija trenutno se sprovode aktivnosti na izgradnji objekta HE “Dabar” instalisane snage 159 megavata čija je investicija u vrijednosti oko 660 miliona KM, HE “Buk Bijela” koju realizuju elektroprivrede Republike Srpske i Srbije u vrijednosti projekta oko 200 miliona evra, te HE “Bistrica” instalisane snage 34 megavata u vrijednosti oko 103 miliona evra.

“Gradi se i vjetroelektrana `Grebak` instalisane snage 66 megavata u vrijednosti investicije oko 162 miliona KM, HE `Ulog` kod Kalinovika instalisane snage 35 megavata u vrijednosti oko 140 miliona KM, a u pripremi je ugovaranje radova za izgradnju više solarnih elektrana u Hercegovini na području Nevesinja, Bileće i Trebinje”, istakao je Đokić.

Đokić je rekao da se trenutno radi i na dodjeli koncesija za nekoliko projekata u Berkovićima i LJubinju, dodajući da će uskoro biti raspisan i javni poziv za zaključenje koncesionog ugovora za vjetroelektranu “Trusina”.

POKUŠAJI IZ FBiH DA SE BLOKIRA IZGRADNJA HE “BUK BIJELA”

On je rekao da će realizacijom ovih projekata u Republici Srpskoj biti povećana proizvodnja zelene energije u odnosu na dominantnu proizvodnju energije iz uglja 62 odsto.

Govoreći o pokušaju bošnjačkih političara iz FBiH da putem Ustavnog suda BiH blokiraju realizaciju projekta izgradnje HE “Buk Bijela”, Đokić je to ocijenio kao “suludu ideju” jer ovaj projekat doprinosi ekonomskom razvoju Republike Srpske i BiH.

“Valjda je cilj svake države da ima što više investicija, a ne da ih sprečava. Ovo pokazuje jednu dimenziju štetnih odnosa koji se razvijaju u BiH”, rekao je Đokić, izražavajući očekivanje da Ustavni sud BiH neće biti spreman da donosi štetne odluke po BiH jer je do sada u projekat izgradnje ove hidroelektrane utrošeno 77 miliona KM.

Đokić je istakao da, ako bi neko blokirao taj posao, morao bi da odgovara prema onima čiji je novac ovdje uložen na osnovu odobrenja koje je dato u legalnom i zakonitom postupku.

“Uvjeren sam – ako bi Ustavni sud BiH ili neko drugi pokušao da zaustavi ove radove i spriječio ostvarenje namjera partnera elektroprivreda Republike Srpske i Srbije – da bi oni pokrenuli arbitražni spor protiv BiH koji bi na kraju dobili i koji bi bio veći od 1,5 milijardi KM”, istakao je Đokić.

PROJEKAT GASIFIKACIJE U REPUBLICI SRPSKOJ

Đokić je rekao da se projekat gasifikacije Republike Srpske nalazi u fazi planiranja, napominjući da se ne može krenuti dalje sa ovim projektom dok se ne definišu tačke interkonekcije BiH sa susjednim državama.

“U toku je postupak odobravanja interkonekcije, a na osnovu potrebe da se zaključe međudržavni ugovori između BiH i Srbije, te BiH i Hrvatske. Od ranije postoji zahtjev za odobravanje južne interkonekcije na području Hercegovine i istočne konekcije na području Bijeljine prema Srbiji”, pojasnio je Đokić.

On je naveo da je obaviješten da Savjet ministara nije odobrio nijednu od dvije interkonekcije, ističući da je na ovaj način napravljena ogromna greška.

“Ovo pokazuje da organi BiH dovode Republiku Srpsku u nepovoljan položaj, ometaju naš ekonomski rast i razvoj, te sprečavaju gasifikaciju koja je projekat od strateškog značaja u Republici Srpskoj i koja je planirana Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine”, ukazao je Ćokić.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da je uvjeren da će se pronaći rješenje za prevazilaženje ove situacije, najavljujući da će u utorak, 12. jula, u Sarajevu tim povodom imati sastanak sa predstavnicima Sekretarijata energetske zajednice.

On je podsjetio da je planirano da se projekat gasifikacije Republike Srpske realizuje izgradnjom magistralnog gasovoda sa ruskim, ali i sa drugim partnerima iz pravca Bijeljine prema Banjaluci i Novom Gradu.

UGOVORI O KONCESIJI ZA EKSPLOATACIJU ŽELJEZNE RUDE I KAMENA KREČNJAKA IZ LJUBIJE

Đokić je rekao da je resorno ministarstvo zaključilo ugovor o koncesiji sa kompanijom “Arselol Mital” za eksploataciju do 3,5 miliona tona željezne rude na području LJubije do 2027. godine, navodeći da ova investicija iznosi oko 12 miliona KM bez troškova rekonstrukcije željezničke pruge na potezu LJubija-Omarska.

On je rekao da je vjeruje da će “Arselol Mital” ispuniti ugovorne obaveze prema kojima bi do jeseni trebalo da se izvršnj svi pripremni radovi i aktiviraju ovaj rudnik, a čijim bi otvaranjem bilo zaposleno minimalno 100 novih radnika.

NABAVKA I CIJENE ENERGENATA U SRPSKOJ I BiH

Đokić je rekao da će Vlada Republike Srpske učiniti sve da Srpskoj obezbijedi dovoljne količine svih energenata i da se kontinuirano obavještava o stanju rezervi, o mogućim kacitetima rezervi i na koji način će osigirati te rezerve u narednom periodu.

“Imamo iskrenu partnersku saradnju i podršku iz Ruske Federacije. Trenutno imamo nisku cijenu gasa od 400 američkih dolara na 1000 metara kubnih gasa i što je, možda, najniža cijena koju ima neka država u regionu. Ovaj benefit koristi i FBiH i nadamo se da će ovaj ugovor vrijediti do kraja godine i da će isti biti zaključen za iduću godinu”, istakao je Đokić.

On je najavio da će ovim povodom premijer Republike Srpske u ponedjeljak, 11. jula, u Beogradu imati sastanak sa premijerom Srbije Anom Brnabić, ističući da je važno da Srpska i Srbija, pomažući jedni drugima, još više učvršćuju međusobne odnose u kriznim situacijama.

Ćokić je istakao da je u BiH prisutan negativan trend rasta cijena tečnih energenata nafte i benzina i da je razočaran što Republika Srpska nema dobru koordinaciju u okviru BiH po tom pitanju.

On je rekao da je na cijenu tečnih energenata moguće uticati organičenjem marži ili na neki drugi način ukidanjem određenih dadžbina po toni i litri prometovanog goriva.

“Takva rješenja ne može sama donijeti Republika Srpska i ovo pitanje je moguće riješiti jedino punom koordinacijom između dva entiteta dogovorom i koordinisanom aktivnosti Vlade Republike Srpske i Vlade FBiH”, napomenuo je Đokić.

CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE U SRPSKOJ

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da će Vlada Republike Srpske aktivno djelovati da se spriječi povećanje cijene električne energije u Srpskoj do kraja ove godine.

“Nastojaćemo da cijena električne energije ostane u Republici Srpskoj najniža u regionu. U ovom trenutku ne postoje uslovi za novo povećanje cijene električne energije”, istakao je Đokić.

RAD MINISTARSTVA U PROTEKLIH POLA GODINE

Govoreći o radu resornog ministarstva u proteklih pola godine, Đokić je rekao da je Ministarstvo imalo aktivnosti na donošenju Zakona o obnovljivim izvorima i Zakona o geološkim istraživanjima.

“U ovoj godini smo radili na zaključivanju ugovora LJubija, zaključivanju ugovora o izgradnji HE `Dabar`, kroz aktivnosti Vlade Republike Srpske radili smo na donošenju mnogih odluka, brinuli o `Elektroprivredi Republike Srpske`”, rekao je Đokić.

On je rekao da je, na prijedlog resornog ministarstva, Vlada usvojila program izgradnje 50.000 malih solarnih panela na krovove privrednih preduzeća i domaćinstava, ističući da je ovaj program višegodišnji i izuzetno je značajan za Republiku Srpsku.

“Veći dio realizacije programa ugradnje solarnih postrojenja finansiraće `Elektroprivreda Republike Srpske`. Prosječna cijena računa će se uzeti kao osnovica za plaćanje nakon ugradnje ovih postrojenja”, rekao je Đokić, zaključujući da je plan da računi budu plaćani 10 godina, a poslije toga solarna postrojenja će prelaziti u vlasništvo građana i privrednih subjekata.