Dogovori u toku: Srpska i Crna Gora žele graditi hidroelektranu na Bilećkom jezeru
20.06.2024. | 09:13Elektroprivrede Republike Srpske i Crne Gore postigle su početkom ove sedmice načelne dogovore o budućim energetskim projektima na prostoru istočne Hercegovine uz granicu sa Crnom Gorom, a kako je za “Nezavisne novine” potvrdio prvi čovjek ERS Luka Petrović, zajednički planovi odnose se na izgradnju reverzibilne hidroelektrane na Bilećkom jezeru te solarnih elektrana.
No, prije nego što se uopšte upuste u ovaj posao, moraju se zadovoljiti brojni uslovi, počevši od prikupljanja neophodnih dozvola.
“Dogovorili smo se da se formiraju radne grupe, a sve u cilju analiziranja moguće dodatne valorizacije voda Bilećkog jezera, ali i nekih drugih projekata. U tom smislu usaglašeno je da je potrebno registrovati zajedničku kompaniju koja bi izradila studije i idejne projekte o dodatnim potencijalima”, kazao je Petrović, podsjećajući da ideja izgradnje zajedničke hidroelektrane na Bilećkom jezeru postoji još odavno.
“Govorilo se o lokalitetu Bilećko ili Trebinjsko jezero, a isto tako i mogućnosti izgradnje solarnih objekata, ali i iskorištavanju nekih drugih vodotoka sa jedne ili druge strane. To nije jednostavan posao. Prije svega moraju da se pokažu studije izvodljivosti, onda studije neophodne za dobijanje ekološke dozvole, studije za dobijanje građevinske dozvole”, naveo je Petrović.
Međutim, priznaje da smo još i te kako daleko od početka bilo kakvih radova.
“Samo za taj pripremni period nam minimalno treba od dvije do četiri godine”, naglasio je on, ne želeći da precizira koliko bi snage trebalo da imaju potencijalna hidroelektrana i solarne elektrane, te lokacije njihove izgradnje.
Razgovor delegacija dvije elektroprivrede odnosio se i na postizanje konačnog dogovora o iskorištenosti vode Bilećkog jezera, jer se petina ove hidroakumulacije nalazi na teritoriji Crne Gore.
Zbog toga, Crna Gora od Srpske i ERS traži da im se isplaćuju obećane naknade za proizvodnju električnu energije iz Bilećkog jezera, što nije činjeno od 1992. godine, kada su BiH, Hrvatska i Crna Gora potpisale UN konvenciju kojom su “dužne da sarađuju putem bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili drugih aranžmana i povezanih zajedničkih tijela sa državama koje dijele prekogranične vode”.
Sa druge strane, usaglasili su se da će Crna Gora zauzvrat Republici Srpskoj plaćati naknadu za to što se iz rijeke Trebišnjice vodom snabdijeva Herceg Novi.
“Mi smo već 30 godina snabdijevali vodom Herceg Novi bez ikakve naknade, a takođe ćemo početi plaćati naknadu za potopljeno zemljište. Definisano je da bi obje teme trebalo staviti u taj sporazum, koji bi stavio ad akta sve bivše odnose i kreirao nove odnose dvije elektroprivrede”, poručio je Petrović.
Podsjećanja radi, Bilećko jezero od 1968. godine snabdijeva električnom energijom BiH i Hrvatsku, kroz hidroenergetski sistem Trebišnjica, tačnije hidroelektrane Trebinje 1, Trebinje 2, Dubrovnik 1 i Čapljina.
Shodno pomenutom, podsjetili smo Petrovića i na dogovor između Srpske i Srbije, po kojem se “Elektroprivreda Srbije” (EPS) i HE Bajina Bašta, obavezala da će Srebrenici, Zvorniku i Bratuncu plaćati godišnju naknadu za potopljeno zemljište.
Ovu naknadu, podsjećanja radi, nakon izgradnje hidroelektrana na rijeci Drini, čiju struju koristi isključivo Srbija, EPS je plaćao pomenutim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj sve do 1992. godine. Nakon toga ne.
Neke procjene govore da je EPS samo Srebrenici trebalo da plaća oko milion maraka godišnje.
“Što se tiče korištenja hidropotencijala na objektima koji pripadaju ‘Elektroprivredi Srbije’, u sklopu Energetskog komiteta, koji je formiran na nivou dva ministarstva, i ta tema je otvorena i nije zatvorena, i naravno da su potrebna dodatna usaglašavanja da se nađe varijanta da se prevaziđe ta tema”, odgovorio je Petrović.
O pomenutim naknadama “Nezavisne novine” pisale su i godinama unazad, a tada nam je u razgovorima s predstavnicima HE Bajina Bašta rečeno da je ključno pitanje u vezi sa isplatom dugovanja za potopljeno zemljište u tome da li su međurepublički ugovori iz 1966. godine još na snazi, odnosno da li je njihova važnost prestala nakon 1992. godine.
