Dok političari važu, prevoznici prizivaju “mali Šengen”

06.11.2020. | 08:02

Dogovor o bržem dobijanju radnih dozvola i bržem carinskom radu bio bi odličan potez država u regionu, jer bi to mnogo pomoglo prevoznicima, istakao je ovo Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika RS.

“To bi bilo zaista veliko olakšanje za prevoznike, da se ne čeka dugo na carinskim terminalima, da se roba carini brže i, što je najbitnije, da se što manje prevoznici zadržavaju na graničnim prelazima. Zaista, taj potez treba pozdraviti i upućujem apel svim institucijama u BiH da što prije pristupe potpisivanju tog ugovora, koji će donijeti veliko olakšanje u poslovanju”, kazao je Grbić za “Nezavisne novine“.

Podsjetimo Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija su na online sastanku inicijative “mali Šengen” postigle dogovor o tri tačke – radnim dozvolama, uzajamnoj pomoći u slučaju prirodnih katastrofa i bržem carinskom radu, a koji treba da se primjenjuje već od 10. novembra.

Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, rekao je tada da će se time umnogome olakšati rad kompanijama, koje se na terenu suočavaju sa problemima svaki dan i koje znaju da kamioni čekaju te koje dokumente treba međusobno priznavati.

“To je jedna od veoma važnih stvari, kao i sporazum o radnim dozvolama, što praktično znači da se uspostavlja jedinstveno tržiste rada u tri zemlje”, ukazao je Čadež te izrazio nadu da će se i ostali partneri iz svih šest ekonomija u regionu zapadnog Balkana priključiti .

“Izuzetno je značajno što je postignut dogovor da se ide na međusobne sporazume za prelazak granica, da li je u pitanju carina, veterina ili fitosanitarna inspekcija, da se ubrza taj proces”, istakao je on.

U BiH za sada nema potvrde o priključenju ovom dogovoru. Predsjedništvo BiH je na jednoj od posljednjih sjednica od Vijeća ministara BiH zatražilo da ispita sve mogućnosti kada je u pitanju “mali Šengen” i dostavi izvještaj Predsjedništvu.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, za “Nezavisne novine” ističe da u potpunosti podržava prijedlog Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, da BiH pristupi “malom Šengenu”. Očekuje da će se nadležne institucije u konačnici pozitivno opredijeliti spram pristupanja ovoj regionalnoj inicijativi, kako bi BiH prije kraja ove godine, odnosno do početka samita u Sofiji 10. novembra, mogla potvrditi svoje prisustvo u ovom regionalnom konceptu, kao što je to najavio predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

“Mislim da je riječ o logičnoj inicijativi, koja bi značila jaku podršku spoljnotrgovinskom poslovanju i vjetar u leđa izvozno orijentisanim kompanijama u BiH. ‘Mali Šengen’ podrazumijeva punu slobodu kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala sa zemljama regiona te sam uvjeren da će doprinijeti ekonomskom razvoju i osnaživanju regionalnog ekonomskog prostora. U skladu sa zaključcima Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH, nadležne institucije, među kojima je i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, trenutno rade na finalizaciji analize interesa i koristi koje bi BiH imala u slučaju da pristupi ovoj regionalnoj inicijativi. Analiza će biti dostavljena na usvajanje Savjetu ministara BiH, a potom i Predsjedništvu BiH”, kazao je Košarac.

Stavovi privrednika o “malom Šengenu” su različiti, mada se većina slaže da bi pomogao u razvoju i olakšao plasman robe, te apeluju na vlasti da što prije sklope sporazum. Sa druge strane, upozoravaju i na činjenicu da postoji CEFTA i niz otvorenih pitanja čije rješenje bi pomoglo da se dobije sve to i bez “malog Šengena”. Pitaju se čemu sporazumi ako se oni neće poštovati.

Nemanja Vasić, zamjenik predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, ističe za “Nezavisne” da “mini-Šengen” i za BiH znači isto što i za druge zemlje koje bi bile u ovom sporazumu, slobodno kretanje ljudi, robe, bez granica i sve one privilegije koje donosi trgovina, ubrzanje, neće više biti gubljenja vremena, a tu bi bilo veće tržište.

“To treba podržati i Spoljnotrgovinska komora će to svakako podržati i sugerisati političkim faktorima to da se ide u pravcu ulaska u ‘mini-Šengen’, jer bi to olakšalo privrednicima i prevoznicima posao”, kazao je on.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, ima malo drugačije viđenje situacije. On za “Nezavisne” ističe da ne zna šta bi se desilo i šta bi “mali Šengen” značio za privredu.

“A ne znamo iz razloga što postojeća CEFTA, koja podržava vrlo jak i širok okvir za postizanje ekonomskih efekata i koja bi dovela do poboljšanja cijele situacije u regiji nije dovedena do kraja. Niz je otvorenih pitanja u CEFTA, i kad bi se sve barijere otklonile, ne bi trebao nikakav ‘mini-Šengen’. Ukoliko se želi dobar ekonomski rezultat, treba iskoristiti postojeću infrastrukturu CEFTA i to dosljedno provoditi, to bi bio ključ uspjeha. Znamo da u CEFTA postoji 120 otvorenih pitanja, pritužbi zemlje na zemlju i da se eliminišu carinske barijere. Treba natjerati vodstva država da posvete potpunu pažnju CEFTA i bez skrivenih namjera da se radi na realizaciji onoga što se dogovori. Ako se fokusira na to i eliminišu se stvari koje koče potpunu realizaciju CEFTA, onda bi to bilo zbilja jedna regija, jedna ekonomija”, kazao je Jašarspahić.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, smatra da bi ulazak BiH u “mali Šengen” donio brojne prednosti našoj privredi, prvenstveno kroz smanjenje troškova transporta robe.

“Svjedoci smo da imamo primjera gdje kamioni na granici stoje satima, pa nekada i danima, da bi prešli granicu, a na ovaj način bi se cijeli postupak izvoza ili uvoza maksimalno ubrzao. Prema podacima Svjetske banke, kamioni na granicama zemalja zapadnog Balkana godišnje potroše oko 26 miliona sati. Upravo ovaj podatak dovoljno govori koliki su troškovi, a kolika bi ušteda bila kada bi se ovaj proces ubrzao. ‘mali Šengen’ predviđa i niz mogućnosti na unapređenju regionalne saradnje, što bi za rezultat trebalo da ima i povećan ekonomski rast, smanjenje nezaposlenosti, povećanje obima trgovine, investicija itd. Takođe, predviđena je i elektronska razmjena podataka, priznavanje dokumenata, licenci i slično”, ističe Blagojević, koji smatra da bi se, ukoliko bi se napravio funkcionalan sistem, bez skrivenih ograničenja i prepreka, i Evropskoj uniji pokazalo da je ovaj region spreman da odgovori na sve zahtjeve.