Električni automobili stižu u BiH: Vožnja je besplatna, a velika su šansa za industriju

23.07.2022. | 10:24

U Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini ove godine uvezena su 22 električna autombila i 319 na hibridni pogon, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje.

Najskuplji električni automobil je Porsche-Taycan GTS koji je plaćen 233.435 KM sa dadžbinama. No, nisu svi ovi automobili skupi. Najjeftiniji uvezeni električni automobil ove godine je Fiat 500e koji je plaćen svega 13.250 KM, piše Biznisinfo.

Poređenja radi, za cijelu prošlu godinu u BiH je uvezeno 50 električnih i 359 hibridnih automobila. Iz toga se može zaključiti trend rasta uvoza hibrida, kojih je u prvoj polovini ove godine uvezen skoro isti broj kao za cijelu 2021.

Hodžić Armin, direktor Sektora energetike u Privrednoj komori FBiH i koordinator projekta “Razvoj automobilske industrije Federacije Bosne i Hercegovine”, kaže da su električna vozila na teritoriji BiH prisutna u nešto većoj mjeri od 2017. godine.

“S obzirom da tek od ove godine imamo podsticaj za nabavku električnih i hibridnih vozila u BiH, raspisan od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, očekujemo da ova godina bude svojevrsna prekretnica kada je u pitanju elektrifikacija transporta”, kaže Hodžić.

Ovdje, kako ističe, ne misli na veliko povećanje broja kupljenih električnih automobila, već prvenstveno da se otpočelo sa strateškim podržavanjem određenih obaveza koje proističu iz potpisanih ugovora kao što su: Ugovor o uspostavljanju energetske zajednice, Pariški sporazum, Sofijske deklaracije i drugih.

“Pored korišćenja električnih vozila i elektrifikacije transporta, vrlo bitno je napomenuti da su kompanije koje rade za automobilsku industriju prepoznale šansu i već otpočele sa proizvodnjom dijelova i komponenti za tu vrstu vozila. Elektrifikaciju transporta treba shvatiti kao decenijsku šansu za kompanije koje rade ili planiraju da rade u sektoru automobilske industrije”, dodaje Hodžić.

Vrijeme globalnih izazova

Hodžić je komentarisao i kada će primjena ovih automobila postati rasprostranjena, obzirom da oni još uvijek predstavljaju izuzetke.

“Ako pogledamo trenutnu situaciju u Evropi i svijetu, brojke električnih vozila su impozantne, a pogotovo kada pogledamo trendove i ciljeve za naredni period. Svaka država Evrope i svijeta je imala velike probleme na samom početku promocije i uspostave modela elektromobilnosti te po tom pravilu ni BiH ne odstupa”, naglašava Hodžić.

Počeci elektrifikacije transporta odnosno elektromobilnosti su jako vezani za strateška opredjeljenja i velike subvencije sa svih nivoa i iz svih izvora.

“Direktno i sumarno, problematika snažnijeg i odlučnijeg razvoja elektromobilnosti u BiH je sadržana u nekoliko suštinskih aktivnosti kao što su: izmjena i prilagođavanje zakonskog okvira novim modelima poslovanja odnosno terminološko prilagođavanje pojmova koji su sadržani u ovoj tematici; podsticajna politika pri uvozu, nabavci, registraciji i korišćenju električnih vozila; stimulativna politika i omasovljenje izgradnje infrastrukture za upotrebu električnih vozila i na kraju, ali ništa manje važno, promjena svijesti građana odnosno promocija korišćenja električnih vozila sa svim aspektima bezbjednosti, benefitima i ostalim pozitivnim aspektima kada je u pitanju upotreba ove vrste vozila”, kaže Hodžić.

Prema njegovim riječima, s obzirom da živimo u vremenu globalnih izazova izazvanih pandemijom virusom korona, specijalnom vojnom operacijom Rusije u Ukrajini, globalne krize izazvane inflacijom, razumno je da mjere za promociju elektromobilnosti nisu u fokusu djelovanja vlasti u BiH.

Privredna komora Federacije BiH odnosno Udruženje za elektromobilnost kao jedino udruženje na ovu tematiku u BiH, je u prethodnom periodu uputila nekoliko inicijativa gotovo svim nivoima vlasti sa prijedlogom mjera i mogućih benefita koje je njihovom implementacijom moguće ostvariti. Neke od tih mjera su već implementirane, neke su u fazi odobravanja ali neke su nažalost i odbijene.

“Kako je BiH potpisnica Ugovora o uspostavljanju energetske zajednice, Pariškog sporazuma, Sofijske deklaracije i drugih dokumenata EU, i ukoliko želimo da ne postanemo crna rupa na mapi kada su električna vozila u pitanju, pogotovo kada je u pitanju sektor turizma, bh. vlasti moraju dati snažniju i odlučniju opredjeljenost razvoju elektromobilnosti, predložiti konkretne mjere i korake uz što hitniju izradu neophodne strateške dokumentacije kada je ova tematika u pitanju”, zaključuje Hodžić.