Građani BiH žive sve teže: Cijene “divljaju” – ljudi pokušavaju da izguraju dan sa 10 KM

06.03.2023. | 09:39

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine procjenjuju da će inflacija od 14 odsto postepeno slabiti u naredne dvije godine.

Ono što se već godinu dana dešava jeste slabljenje kupovne moći građana. Dok su oni finansijski iscrpljeni, većina cijena namirnica se ne smanjuje.

Porodici iz Sarajeva mjesečno je potrebno 3.583 KM za sve troškove, podaci su ovo sa veb stranice jedne od najvećih baza podataka o životnim troškovima. I u drugim dijelovima BiH situacija ista.

Život u Mostaru malo je jeftiniji, a tamo je četvoročlanoj porodici potrebno 3.500 KM. U Banjaluci 3.399 KM, a u Tuzli 20 KM manje. Prema podacima SSSBiH samo za prehranu potrebno 1.318 KM.

Većina građana ima par stotina maraka manje na raspolaganju tokom mjeseca. Zbog toga se snalaze, svako na svoj način.

“Moraš se dobro zamisliti šta ćeš danas skuvati. Pokušam da sa 10 KM izdržim dnevno i ako zafali dodam, ali se snalazim na druge načine prije svega na hrani… to je sve dovitljivost domaćice”, rekla je jedna građanka.

Najteže je biti dovitljiv onima sa najviše iskustva – penzionerima jer na raspolaganju imaju najmanje.

Posljedica je to paničnog povećavanja cijena. U međuvremenu zbog ovakvih cijena od poreskih prihoda pune se budžeti.

“Nivo cijena u januaru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 14,1 odsto. Hrana i bezalkoholni napici skuplji su za 22,0 odsto, stanovanje i režijski izdaci za 15,6 odsto, a prijevoz za 15,7 odsto”, kazali su iz Agencije za statistiku BiH, piše N1.

Tako je mlijeko dvije marke, pileći file 11, brašno 30 KM. Ulje je tokom prošle godine bilo skoro šest KM, sada je ispod četiri KM. Ukoliko poredimo cijene sa regionom vidjećemo da su one uglavnom niže. No, pileći file je jeftiniji u Beogradu, kao i vekna hljeba, jeftinija je i voda, kao i prevoz. Skuplje plaćamo i grijanje. Nadležni nisu ništa uradili, kažu analitičari, a ograničavanje marži nije dalo velike rezultate.

“To zahtijeva puno vremena i ne daje brze rezultate. U početku je to prijetnja, da ne smije to niko raditi, ali znamo mi da se često oglušimo od prijetnje… dok dođu inspektori, dok oni kazne… dosta toga prođe”, rekao je Željko Rička, ekonomski analitičar.

Među rješenjima je aktiviranje robnih rezervi. No, ističe Rička, one su prepuštene velikim trgovačkim lancima.

“Oni ne prave zalihe iz humanih razloga nego prave zalihe da bi ih bolje prodali. Ne prave ih ispod cijene nikada, logično. I tu je razlika”, dodaje Rička.