Građevinci u kandžama prevaranata! Indijci robovi na Balkanu, a naši radnici u Evropi

01.10.2020. | 18:44

U Srbiji su nedavno radnici iz Indije štrajkovali glađu, jer su im poslodavci oduzeli pasoše, novčano ih kažnjavali i žestoko im zakidali na platama.

Da li se u ovakvoj nevolji mogu naći i naši “bauštelci” u Zapadnoj Evropi, ili i radnici iz Bangladeša i Turske na radu u BiH?

U Srbiji su se, podsjećanja radi, svi “proglasili nenadležnima” za Indijce, koji su do Kraljeva i Beograda stigli – preko Majamija, mada SAD nikad nisu očima vidjeli. Štos je u tome što je vlasnica građevinske firme u Srbiji istovremeno i vlasnica agencije za zapošljavanje u SAD, pa su indijski bauštelci, formalno, bili zaposleni u SAD, a odistinski gradili autoput u Šumadiji.

Najtužnije je što se ni diplomatski predstavnici Indije u Beogradu nisu pretrgli da pomognu sunarodnicima.

Masovni odlazak

Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, kaže da u BiH postoji sistem, koji ne dozvoljava da se dese slučajevi poput ovog. Ipak, kaže, valja biti spreman na iznenađenja.

“BiH će sve više nedostajati radne snage određenih profila, pošto je u posljednjih sedam godina iz zemlje otišlo 600.000 stanovnika, pa će nam dolaziti i sve više stranih radnika. Ne isključujem mogućnost da će se sporadično dešavati zloupotrebe, da radnici iz inostranstva dolaze na turističke vaučere, pa onda rade ‘na crno'”, kaže Ujić. Jedna takva grupa građevinaca iz Turske, koji su radili na crno, otkrivena je krajem prošle godine u Banjaluci. Ispostavilo se da su u BiH ušli ilegalno.

Legalno je, samo u prvoj polovini ove godine u BiH, na rad došlo 945 stranaca, među njima i 97 građevinaca, angažovanih mahom u RS. Najviše stranih radnika u BiH dolazi iz Srbije, Turske i Kine, ali ima ih i iz drugih zemalja, tako da se u Višegradu, na primjer, našlo posla i za bauštelce iz Bangladeša.

Obećanja

Dok radnici sa istoka, u potrazi za poslom i egzistencijom, dolaze u BiH, drugi, u mnogo većem broju, iz BiH hrle ka zapadu.

Nerijetko i oni postaju žrtve beskrupuloznih posrednika, ali i sopstvene naivnosti i neukosti, kaže Boris Perš iz Nezavisnog sindikata radnika Slovenije. Podsjeća kako se prošle godine grupa građevinaca iz BiH i Srbije našla u bezizlaznom položaju u Njemačkoj.

“Oni formalno nisu bili zaposleni u Njemačkoj, nego u Sloveniji, u jednoj maloj firmi, koju je osnovao čovjek iz Srbije. Po već oprobanom receptu, on je svoje zemljake poslao u Njemačku, smjestio ih u kontejner, dao im po 200 evra za hranu, uz obećanje da će ostatak plata dobiti kasnije, i ostavio ih na cjedilu”, kaže Perš.

Perš upozorava radnike iz BiH da ne potpisuju ništa što ne razumiju, te da posao u inostranstvu ne traže preko sumnjivih zemljaka, nego preko biroa ili Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Kasno traže pomoć

Iz ove agencije, međutim, poručuju da su oni nadležni samo za državljane BiH na radu u zemljama s kojima BiH ima sporazum o zapošljavanju, a to su Srbija, Slovenija i Njemačka. Svim radnicima u inostranstvu preporučuju da se, u slučaju kršenja radničkih prava, obrate nadležnim organima države u kojoj rade ili najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH.

Međutim, građevinci u inostranstvu najčešće ne znaju mnogo o svojim pravima, pa se za pomoć potraže tek kad im “dogori do nokata”. Uostalom, kao i nesretni Indijci s početka naše priče, koji su stupili u štrajk glađu kad su ostali bez hljeba.

Na ove probleme ukazano je i na javnoj debati “Između dobrog posla i modernog ropstva – Kako se dešava i šta možete da uradite”, koja je održana juče u Banjaluci, u sklopu projekta “Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava – prepoznaj i zaštiti se!” Projekat je podržan od strane zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” i projekta “Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini”, a realizuje ga Fondacija “Lara” Bijeljina u saradnji sa članicama Mreže RING.

Uvozimo molere i direktore

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u provoj polovini ove godine izdato je 945 dozvola za radnike iz inostranstva. BiH “uvozi” molere, rudare, stolare, zavarivače, armirače, kuvare, poslastičare… ali i rukovodioce: direktore, zamjenike direktora, šefove poslovnica.

Građevinarstvo je tek na trećem mjestu po broju izdatih dozvola, dok prednjače oblasti “trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila”, te “poslovanje nekretninama”, piše Srpskainfo.