“I oni koji imaju pare, neće da troše”: Kako se pandemija odrazila na banke u BiH

01.12.2020. | 18:42

Strah se uvukao u sve pore društva i u takvom stanju ljudi se ponašaju neracionalno. I oni koji imaju pare, neće da troše, jer se plaše. Nema investicija iz straha šta će da bude.

Ovo za Srpskainfo ocjenjuje Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, koji kaže da je profitabilnost banaka na 50 odsto u odnosu na prošlu godinu.

“Naravno, osnovni razlog za smanjenu dobit je pandemija novog virusa korona. Međutim, refleksija pandemije na društvo, osim naravno na zdravstveni sistem, je u ponašanju običnih građana i privrednika. Oni su u strahu i to je dugoročno veći problem za ekonomiju od ovog zdravstvenog, koji će, nadam se, biti riješen ubrzo s vakcinama. Strah je prisutan bukvalno kod svakoga”, objašnjava Kutle.

Analiza tek slijedi

Pravo stanje stvari, odnosno kako se pandemija odrazila na bankarstvo, ali i na cjelokupnu ekonomiju u BiH, biće poznato, kako kaže, nakon prvog tromjesečja naredne godine.

“Tada će biti jasnije koliko ljudi je zaista ostalo bez posla, primanja, koliko je malih preduzetnika i privrednika smanjilo proizvodnju, koliko njih je ugasilo proizvodnju i slično. Dakle, pad je neminovan, a samo je pitanje koliko”, kaže Kutle. On kaže da su plasirani krediti otprilike na istom nivou kao i pre pandemije, a da su depoziti rasli.

“Depoziti ne rastu zato što se bolje živi, više radi i zarađuje, već se manje troši, a pare čuvaju iz straha. To pokazuju svi dostupni podaci”, ističe direktor Udruženja banaka BiH.

Inostranstvo

Dodaje da su doznake građanima iz inostranstva nešto manje, ali da je to zbog manjeg dolaska dijaspore u BiH.

“Veliki dio tih doznaka su naši građani u inostranstvu prebacivali na svoje račune u ovdašnjim bankama i ovdje su pare trošili za, naprimjer, kupovinu nekretnina. I taj dio doznaka je smanjen. Drugi dio doznaka se odnosi na prebacivanje para porodici u BiH i ti iznosi nisu u velikoj mjeri smanjeni. Porodice se i dalje pomažu”, procjenjuje on.

Direktor NLB banke Banjaluka, Radovan Bajić, za Srpskainfo potvrđuje da se pandemija odrazila negativno na bankarski sektor, kao i na većinu ostalih poslovnih djelatnosti.

“Imamo manji priliv sredstava, ali nije dramatičan pad. Potvrdilo se ono što stalno govorimo, a to je da su banke stabilne, likvidne i kapitalizovane i da mogu da podnesu šok situaciju poput ove”, ističe Bajić.

Lična potrošnja građana

Kaže da je evidentno da je lična potrošnja građana smanjena, što potvrđuju i smanjeni prihodi od indirektnih poreza.

“Potrošnja je manja, a navike su se promijenile. Nema potrošnje u turizmu i za luksuzne stvari, što je sasvim razumljivo”, navodi Bajić. Što se tiče kredita, kako dodaje, situacija i nije loša. Smanjene ukupne ekonomske aktivnosti se nisu proporcionalno odrazile na kreditnu aktivnost građana.

“Dakle, nema kredita za turističke aranžmane i luksuznu robu, ali ima zahtjeva za stambene kredite i kupovinu kućanskih aparata”, ističe direktor NLB banke i dodaje da su krediti otprilike na istom niovu kao i prije početka pandemije.

Krediti

Međutim, tu ima jedna caka, jer se u ukupnim kreditima nalaze i oni koji su reprogramirani građanima zbog posljedica pandemije. Cijela naredna godina će, procjenjuje, biti obilježena posljedicama pandemije i biće teža i za građane i za privredu nego ova godina.

“Pandemija će sigurno da traje i u prvom kvartalu naredne godine, a privredi će trebati vremena da se oporavi. Od tog oporavka sve zavisi”, zaključuje Bajić.

Spoljni dug

Guverener Centralne banke BiH, Senad Softić, ocjenjuje da će zanimanja koja se po prirodi svog posla oslanjaju na direktan ljudski kontakt, poput turizma i ugostiteljstva, sigurno još izvesno vrijeme osjećati posljedice i nakon što mjere fizičkog distanciranja budu ukinute.

“Očekujemo da će rast javne potrošnje biti jedini faktor koji će ublažiti smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti. Spoljni dug je značajno porastao već u drugom kvartalu ove godine, a očekuje se da će nastaviti rasti i u kratkom periodu”, dodaje Softić.

SMANJENA ZARADA

Neto dobit koje su 23 komercijalne banke u BiH ostvarile u prvom polugodištu 2020. iznosila je oko 142,63 miliona konvertibilnih maraka i manja je za 89,99 miliona KM. Dakle, to je pad od 38,7 odsto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine kada je dobit banaka poslije poreza iznosila oko 232,62 miliona KM. Uticaj pandemije kovid-19, bez sumnje, odrazio se i na poslovanje bankarskog sektora u BiH zbog pada prometa i kreditne aktivnosti, te moratorijuma na kredite usljed zatvaranja mnogih firmi i otpuštanja radnika.

U prvom polugodištu 2020, u odnosu na isti period prošle godine, banke u BiH su imale pad ukupnih prihoda sa 718,7 na 701,7 miliona KM. Neto prihodi od kamata u tom periodu smanjeni su za oko 20 miliona KM ili za 4,8 odsto. Krediti plasirani građanima u BiH iznose oko 9,93 milijardi KM, dok su depoziti stanovništva oko 13,4 milijardi KM, piše Srpskainfo.