Iz banjalučkog ACX-a otkrivaju: Ovi ljudi u BiH najčešće kupuju kriptovalute, a iznosi nisu baš mali

Regulatorni okvir za kriptovalute u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona je još u ranoj fazi razvoja. Postoji strah institucija od mogućih negativnih efekata kriptovaluta na tradicionalni finansijski sistem, ali postoje i pozitivni pomaci gdje su regulatori počeli aktivno da sarađuju sa stručnjacima iz industrije.

Nikola Maričić, operativni direktor (COO) Adriatic Crypto Exchange (ACX) iz Banjaluke ističe da se ovaj manjak adekvatne regulacije u BiH može smatrati dvostranim mačem.

“S jedne strane, to omogućava fleksibilnost i slobodu za inovatore i preduzetnike da istražuju nove modele poslovanja bez stroge birokratije. To može podstaći razvoj kripto-industrije i kripto-tržišta i privući strane investicije. Međutim, njen nedostatak može stvoriti nesigurnost za investitore i korisnike. Bez jasnih pravila igre, postoji rizik od prevara i zloupotreba, što može ozbiljno narušiti povjerenje javnosti u kriptovalute”, navodi Maričić za Bloomberg Adria.

Adriatic Crypto Exchange (ACX) kao kripto mjenjačnica sa sjedištem u Banjaluci dobila je nedavno 6,3 miliona maraka kao investiciju od američke kompanije Modulus. Taj novac će im omogućiti da znatno unaprijede svoju infrastrukturu i povećaju kapacitete. Takođe, planiraju proširenje ponude usluga i povećanje broja kriptovaluta i valutnih parova koji su dostupni na platformi, te širenje na nova tržišta. Dosadašnje iskustvo im pokazuje da interesovanje za kriptovalute u Bosni i Hercegovini raste, ali je i dalje koncentrisano među određenim grupama.

“Naši korisnici su pretežno mlađi ljudi s visokim stepenom tehnološke pismenosti. Većina njih dolazi iz urbanih sredina kao što su Sarajevo, Banja Luka ili Mostar. Ovi klijenti često rade u IT sektoru, finansijama ili su samostalni preduzetnici, što im daje potrebna znanja i sredstva za investiranje u kriptovalute”, otkriva Maričić.

Kada je riječ o prosječnim iznosima ulaganja, kako kaže, jako je teško definisati tačnu cifru, ali može se reći da većina njihovih klijenata na mjesečnom nivou investira i do jedne prosječne mjesečne plate u kriptovalute te na taj način umnožava ili štedi svoj novac.

“Iako imamo i značajan broj ozbiljnijih investitora koji ulažu veće iznose, većina korisnika koristi kriptovalute kao način diverzifikacije svojih investicija ili, kako sam već naveo, kao sredstvo štednje. Interesantno je primijetiti da raste interesovanje i među starijom populacijom, koja polako počinje da vidi kriptovalute kao alternativu tradicionalnim oblicima štednje i investiranja”, rekao je Maričić.