Jedemo krompir iz Egipta, kupus iz Albanije: Domaći proizvođači kukaju, uvoz cvjeta
14.10.2024. | 10:54Iako BiH ima bogate prirodne resurse za uspješno bavljenje poljoprivredom, počevši od plodnog zemljišta, povoljnih klimatskih uslove pa do vodnih potencijala, situacija u toj grani, barem ako je suditi prema statistici i riječima poljoprivrednika, nikad nije bila lošija.
Prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika BiH, država je već odavno zavisi od uvoza, a izostaje i zaštita domaće proizvodnje.
– Na primjer, u susjednoj Hrvatskoj godišnje se izdvoji iz budžeta gotovo milijardu maraka za poljoprivredu i isto toliko novca povuče iz evropskih fondova. Kod nas, evo, u FBiH to je nepunih 200 miliona KM. Ako uzmemo i RS i Distrikt Brčko, sve skupa ne prelazi iznos od 300 miliona KM – prokomentirao je Bićo za Avaz navodeći kako je nužna zaštita domaće proizvodnje i adekvatne mjere.
Koliko je zapravo BiH zavisna od uvoza, najbolje govori podatak da su u osam mjeseci ove godine uvezena 207,773.846,44 kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 280 miliona maraka. U odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine, uvoz je porastao za 8,631.662,98 kilograma, a gledano u novcu, povrće i voće koje je iz drugih zemalja stiglo u BiH lani je u tom razdoblju plaćeno 262,239.089,22 KM. Prema podacima koje je UNO, u BiH su uvezena 35,034.913,42 kilograma banana, čija je vrijednost 53,974.722,96 KM, i to najviše iz Ekvadora, no iznenađuje da su u BiH stigla 23,854.123 kilograma krompira u vrijednosti od 22,400.120,63 KM. Tako je u BiH krumpira najviše uvezeno iz Holandije, potom iz Egipta, ali i Njemačke te Albanije.
Osim krompira, najviše je uvezeno paradajza, i to 16,390.819 kilograma, čija je vrijednost 19,187.914,34 KM. Značajne su i količine crvenog luka te bijelog luka, kao i poriluka, a tog su povrća uvezena 8,690.365,23 kilograma u vrijednosti od 9,7 miliona KM i najviše ga je stiglo iz Nizozemske i Austrije.
Uvozilo se i kupus, uglavnom iz Albanije, kelj, ali i mrkvu, koja je na domaće tržište stizala uglavnom iz Srbije.
Kada je riječ o izvozu, u prvih osam mjeseci iz BiH je izvezen 28,923.240,81 kilogram voća i povrća, a ta vrijednost je 81,2 milijuna KM. Najviše je izvezeno krompira, i to 3,384.803 kilograma u vrijednosti od 3,3 miliona KM, a najviše ga je izvezeno u Hrvatsku. Među voćem koje je iz BiH izvezeno prednjače kajsije, trešnje, višnje, breskve i šljive. Tog su voća izvezena 5,959.592 kilograma u vrijednosti od 10,5 miliona KM, a najviše, gotovo polovina, otišlo je u Njemačku.
15 puta veći
Slična je situacija kada je riječ i o uvozu mesa. Naime, uvoz mesa bio je čak 15 puta veći od izvoza koji su ostvarili domaći proizvođači, i to isključivo peradari jer plasmana svinjetine i junećeg mesa uopće nije bilo. Kako su pokazali raniji podaci Uprave za indirektno oporezivanje u BiH, od januara do juna ove godine uvezeno je blizu 38.000 tona mesa različitih vrsta, čija je vrijednost dosegnula 263,76 miliona KM.
S druge strane, domaći su izvoznici u pola godine na inostrano tržište uspjeli plasirati tek 4000 tona mesa u vrijednosti od 18,35 miliona KM.
Podsjetimo, u jednom od svojih izvještaju koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj EU.info navodi kako se organski uzgoj voća i povrća, kao i uzgoj stoke, može smatrati najvećim potencijalom u BiH koji je još uvijek nedovoljno iskorišten. Pogotovo zato što je poljoprivredno zemljište u BiH, uz vodne i druge prirodne resurse, i dalje visoke stope kvalitete. No, sve navedeno još je samo jedno izvještaj i slovo na papiru dok se ne iskoriste svi potencijali kojima BiH raspolaže, a do tada će ostati zavisna od uvoza, prenosi Večernji list.
