Jedino BiH i Kosovo u regionu nemaju nikakve pogodnosti za nabavku električnih automobila

09.08.2021. | 08:21

Električni automobili budućnost su cijelog svijeta, a u razvijenijim zemljama oni su i sadašnjost. Koliko god da se nekada činilo nemoguće, i u našoj zemlji raste broj ovih automobila.

Pohvalno je to, kaže Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlašćenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, ali je potrebno još mnogo toga uraditi kako bi stanje bilo makar slično kao u zemljama regiona.

“Upućivali smo i ranije neke inicijative, a to smo uradili opet, zahtjevom za smanjenje carina prilikom uvoza električnih automobila. Mi trenutno imamo carinu od pet posto na električne i 15 posto na hibridne automobile. Tražimo da se za električne automobile ta carina skroz ukine te da se ona sa 15 smanji na 5 posto za hibride”, kazao je Muratović za Klix.ba.

Prema podacima kojima u ovom udruženju raspolažu, u Srbiji se za kupovinu električnog automobila dobije 5.000 evra subvencije, dok se za plug in hibride (one s električnim punjačem) dobija 3.500, a za obične hibride 2.500 evra stimulacije. U Hrvatskoj je, kaže Muratović, za ovu godinu osigurano 65 miliona kuna (oko 25 miliona KM) za subvencioniranje električnih vozila i hibrida.

“Izračunali smo da je to oko 9.000 za električne automobile i 5.000 za hibridne. Slovenija daje 7.500 evra za električni i 4.500 za plug in hibrid. Crna Gora daje 5.000 evra za električni, a za hibridni automobil 2.500 evra. Albanija oslobađa PDV-a, koji je 17 posto, i carine koja varira u zavisnosti od kubikaže, a imaju i niže troškove registracije za 70 evra. Sjeverna Makedonija nema neke posebne stimulacije, ali imaju porez na motorna vozila koji se plaća prilikom uvoza automobila, on je od nula do 20 posto. Električna vozila su oslobođena plaćanja tog poreza. Jedine dvije države bivše Jugoslavije koje nemaju nikakve pogodnosti za električna vozila su Kosovo i BiH”, kaže Muratović.

Međutim, Muratović smatra kako se klima po ovom pitanju i kod onih koji donose odluke u proteklom periodu promijenila te se nada kako bi se već ove godine neka pitanja trebala početi rješavati. Jedno od njih je infrastruktura električnih punionica.

“Mi imamo nedostatke u regulativi gdje se električna punionica ne prepoznaje kao priključak, nego kao objekat, pa se traže građevinske i urbanističke dozvole, brdo neke papirologije. Razgovarali smo s Vladom Kantona Sarajevo i uputili inicijativu koja sadrži dvije tačke, a jedna od njih je da se punionice smatraju priključkom i u tom slučaju nam ne bi trebala građevinska dozvola, što bi smanjilo procedure i bilo bi primamljivije investitorima, a očekujemo da bi to moglo biti tokom ljeta, jer je u fazi izrada novog urbanističkog plana za KS. Što se tiče drugog segmenta, riječ je o ukidanju poreza na imovinu, koji se plaća prilikom registracije električnog vozila. Mi sada plaćamo najveći porez na imovinu zato što u regulativama ne postoji električni automobil. U Ministarstvu finansija KS nisu znali koji porez na imovinu da nam obračunaju za električni automobil, pa su nam obračunali najveći od 220 KM, što nema smisla. I to očekujemo da se ukine, a da se za hibride prepolovi. Jedino je do sada Tuzlanski kanton prošle godine ukinuo porez na imovinu za električna vozila, a prepolovio za hibride, što je pohvalno”, istakao je Muratović.

S obzirom na revoluciju u autoindustriji koja se dešava, gdje svi proizvođači prelaze na ekološki prihvatljive automobile, Muratović se nada da će važnost izmjene zakona shvatiti i nadležni te da će BiH ići donekle makar ukorak s ostatkom Evrope.

“Volkswagen grupacija je već najavila da od 2035. godine neće proizvoditi automobile sa SUS motorima (dizele i benzince), već će svi ići na električnu energiju. Evropska komisija je 14. jula donijela prijedlog i neke zaključke koje je uputila Evropskom parlamentu gdje se zahtijeva još rigoroznija mjera za proizvođače automobila koja kaže da do 2050. godine ne žele da imaju zagađenje koje dolazi iz automobila, žele biti karbonski neutralni, a to znači da u fazi proizvodnje ne smije biti zagađenja. To znači da sama fabrika i sva postrojenja i dobavljači i sve ostalo mora ispoštovati mjere koje ne zagađuju okoliš. Druga faza je faza eksploatacije, to je ovo kad mi kupimo auto pa vozimo, da i tu ne smije biti zagađenja i da ti automobili treba da koriste punionice, obnovljive izvore energije, a treća faza je faza reciklaže – da se automobil može sto posto reciklirati bez ikakvog zagađenja okoliša”, zaključio je Muratović.