Kakve će biti posljedice ukrajinske rampe na tranzit ruske nafte ka Evropi
27.07.2024. | 19:56Ukoliko vlasti u Kijevu ne odustanu od odluke da zabrane tranzit ruske nafte kroz naftovod “Družba”, to bi moglo imati katastrofalne posljedice po Mađarsku i Slovačku, ali bi indirektno moglo pogoditi i tržište u regionu pa i u BiH.
Kaže ovo za “Glas Srpske” predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić, komentarišući najnoviji potez ukrajinskih vlasti, ističući da će ova odluka najviše pogoditi centralno evropske zemlje, prije svega Slovačku i Mađarsku, koje se preko gasovoda “Družba” snabdijevaju sa jednom polovinom, odnosno jednom trećinom neophodnih količina “crnog zlata”.
Prema riječima Savića, Kijev se na ovaj način sveti Slovačkoj i Mađarskoj, odnosno Viktoru Orbanu i Robertu Ficu, zbog njihovih stavova o ratu u Ukrajini. Kada su u pitanju eventualne negativne posljedice po naše tržište, Savić smatra da bi one mogle biti samo indirektne te da ne bi trebalo doći do nekih većih problema, pogotovo ne u snabdijevanju. Dodaje da jedini negativni efekti mogu biti izraženi kroz povećanje cijena goriva na domaćim pumpama, jer jedan dio naftnih derivata dolazi i iz rafinerije koje su u vlasništvu mađarske kompanije “MOL”.
Slično mišljenje dijeli i energetičar Miloš Zdravković, navodeći da Mađarska može da dođe do određenih količina sirove nafte iz drugih izvora, ali je problem to što su njene rafinerije dizajnirane tako da mogu da prerađuju samo rusku naftu. Kako je dodao, kada su uvođene sankcije Rusiji, Evropska unija je to imala u vidu, omogućavajući pojedinim evropskim zemljama da i dalje nesmetano uvoze “crno zlato” sa istoka.
Zdravković kaže da je sve zakomplikovao jednostrani potez ukrajinskih vlasti, nakon kog bi vjerovatno trebalo očekivati adekvatan odgovor centralnoevropskih država, prije svega proizvođača električne energije, koji Ukrajinu snabdijevaju strujom. Stava je i da će Ukrajina na kraju ipak morati da napusti ovu odluku.
U međuvremenu se oglasio i ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto poručivši da Ukrajina na ovaj način krši sporazum sa Evropskom unijom, u kom stoji da ona ne može jednostrano blokirati tranzit energenata preko svoje teritorije, pozivajući Evropsku komisiju da reaguje. Ukoliko do toga ne dođe, Sijarto je zaprijetio da će njegova zemlja onda blokirati slanje novčane pomoći namijenjene Ukrajini. Podsjetio je i da su se prije dvije godine Mađarska i Slovačka obratile Evropskoj komisiji ne bi li dogovorili s Hrvatskom da se proširi kapacitet naftovoda “Janaf”, ali je rezultat bio to da je Zagreb “za pet puta povećao tranzitnu naknadu”, a kapacitet je ostao isti. Istakao je i da je Evropska unija odbila da sponzoriše proširenje gasovodne infrastrukture na Balkanu kako bi diverzifikovala izvore nabavke gasa, navodeći da će se od ovog energenta odustati u narednim decenijama, piše Glas Srpske.
Ono što brine jeste to što još uvijek niko iz Evropske komisije nije reagovao na ovaj jednostrani čin Kijeva, koji na najdirektniji mogući način ugrožava ekonomski i finansijski položaj dviju članica Evropske unije – Mađarske i Slovačke. Kako je saopšteno iz Brisela, prije donošenja bilo kakve odluke trebalo bi prvo da se prikupe dokazi i procijeni pravna situacija.
Nema alternative
Slovačka i Mađarska su prestale da dobijaju naftu od “Lukoila” nakon što je Kijev prošlog mjeseca ovu rusku naftnu kompaniju stavio na listu sankcionisanih, a što je onda vodilo i ka zabrani tranzita njihove nafte preko ukrajinske teritorije. Ovaj potez doveo je u pitanje opstanak naftovoda “Družba”, jer je južni krak godinama bio primarni izvor snabdijevanja rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. Eventualno snabdijevanje sirovom naftom iz Omišlja, sa Krka, ne bi moglo da riješi ovu situaciju, jer kapacitet naftovoda “Janaf” nije dovoljan da se nadoknadi postojeći manjak.
