Koje su prednosti ovakvog rada? Skraćena radna nedjelja “osvaja” poslodavce
16.08.2021. | 09:59Poslodavci širom svieta počeli su da testiraju četverodnevnu radnu nedjelju što je nakon rada od kuće još jedna promjena koju je pandemija donijela u svijetu rada.
Kako piše Rojters, rasprava o “skandinavskom modelu” koji se temelji na pretpostavci da će produktivnost rasti ako se smanji broj radnih sati nije nova. Međutim, u posljednje vrijeme opet je aktualna usljed COVID krize. I to ne samo među vlasnicima kompanija, već i u javnom sektoru te među političarima, prenosi Bankar.me.
U Evropi španska socijalistička vlada razmatra mogućnost uvođenja ovoga modela kako bi ubrzala oporavak ekonomije. S druge strane, javna uprava u Danskoj i Islandu već radi samo do četvrtka. Čelnik jedne agencije za privremeno zapošljavanje kaže kako mnoštvo kompanija uvodi kraću radnu nedjelju, posebno u kontekstu nedostatka radne snage u maloprodaji i ugostiteljstvu.
“Nakon korona krize ljudi su postali svjesniji da njihovi dotadašnji radni uslovi nisu bili baš najbolji. Sada smatraju kako ne bi trebalo da žrtvuju svoj privatni život zbog karijere”, kaže Kristof Kaito, prvi čovjek jedne agencije za zapošljavanje.
Na Novom Zelandu kompanije testiraju radnu nedjelju od četiri dana, dok u Japanu treća banka po veličini nudi mogućnost za 45.000 radnika da rade tri ili četiri dana. Dok mnogi skeptično gledaju na to koliko će promjene u svijetu rada zaživeti i nakon kraja pandemije, i Španiji ima kompanija koje testiraju četverodnevnu radnu nedjelju.
Za sada u tom režimu radi 10 posto njenih zaposlenih na matičnom tržištu. Ako rezultati koji se tiču produktivnosti ostanu zadovoljavajući, u skraćeno radno vreme bi se uključilo još učesnika, kaže Rojtersov izvor upoznat s planovima kompanije.
Naime, španska akompanija je radnicima koji rade skraćeno smanjila platu za 15 posto, no poslodavci u drugim zemljama namjeravaju da ponude punu platu, uprkos manjem broju odrađenih sati. U danskoj opštini Odsherred 300 službenika radi četiri dana u nedjelji uz punu platu u sklopu trogodišnjeg testa.
“Zaposleni su bili fantastično uzbuđeni zbog slobodnog petka. Tri dana tokom kojih ne morate na posao čine nešto psihološki, daju dodatnu energiju za četiri radna dana”, kaže načelnik Claus Steen Madsen. Dodaje kako Odsherred ne planira da promjeni ovaj fleksibilni model i “vrati se na staro”.
U Španiji pak ministarstvo industrije razmatra 50 miliona evra vriedan pilot program kako bi kompanijama pomoglo u smanjivanju radnih sati, a bez snižavanja plata.
Kontrolisani eksperiment
Progresivna stranka Mas Pais, koja je na nedavnim regionalnim izborima u Madridu osvojila 17 odsto glasova, traži od vladajuće lijeve koalicije usvajanje tog projekta. Hektor Tejero, politički sekratar Mas Paisa, pojašnjava kako bi kompanije dobile određeni iznos za svakog radnika koji radi skraćeno, a taj bi novac mogle iskoristiti kako žele.
Stranka posmatra ovaj program kao kontrolisani eksperiment uticaja na produktivnost i profitabilnost pri manjem broju radnih sati u cijelom nizu sektora. Neke španske kompanije već bilježe odlične rezultate. Tako je informatička kompanija iz Andaluzije uvela četverodnevnu radnu nedjelju bez smanjenja plate, a od početka eksperimenta povećala je broj zaposlenih za 15 odsto.
“Prodaja je porasla 20 posto, a izostanci s posla dramatično su se smanjili, zadovoljstvo zaposlenih i klijenata takođe je poraslo, zajedno s produktivnošću”, tvrdi direktor marketinga Pedro Kortes.
Karlos Viktoria, ekonomista u španskoj poslovnoj školi kaže kako će u nekim sektorima biti jednostavnije reorganizovati radne procese i smanjiti radne sate, no postoje sektori kod kojih bi kraće radno vreme direktno uticalo na smanjenje proizvodnje.
“Razmatranje četverodnevne radne nedjelje kao budućnosti svijeta rada još je preuranjeno, barem u kratkom roku”, smatra Viktoria.
