Koliko ćemo još dugo moći računati na njihovu podršku: Dijaspora u BiH poslala 4,16 milijardi KM
26.03.2025. | 21:16Da dijaspora ima ključnu ulogu u ekonomiji BiH svjedoči konstantan rast novčanih doznaka iz inostranstva koje su prošle godine dostigle rekordnih 4,16 milijardi maraka, a zahvaljujući tom novcu domaće stanovništvo uspijeva da zakrpi rupe u budžetu, održi kupovnu moć i krajnju potrošnju.
Naime, prema najnovijim podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iz inostranstva u 2024. godini iznosili su 5,69 milijardi maraka i za 425 miliona KM su veći u odnosu na 2023. godinu.
Trend rasta ostvaren je i kod novčanih doznaka iz inostranstva. Samo po tom osnovu priliv je lani bio viši za 370 miliona KM u odnosu na godinu ranije.
Na račune građana koji su penziju zaradili u inostranstvu u 2024. godini uplaćeno je 1,38 milijardi KM, dok se 139 miliona maraka odnosi na ostale tekuće transfere.
Novčane doznake iz inostranstva godinama su najznačajniji vid pomoći stanovništvu u BiH, jer kako tvrde ekonomisti, ovi prilivi u značajnoj mjeri održavaju socijalnu stabilnost, pogotovo kada se svoti koja stiže putem banaka, pridodaju i sav novac koji dijaspora donese prilikom dolaska kući.
Prema ranije objavljenim podacima Centralne banke BiH, vidljivo je da su novčane doznake iz inostranstva veće od iznosa stranih investicija u BiH.
U 2023. godini direktne strane investicije iznosile su 1,89 milijardi, dok su novčane doznake iz inostranstva bile teške 3,79 milijardi KM.
Ekonomista Dragan Gligorić ističe za “Glas” da je već duže vrijeme priliv po osnovu novčanih doznaka izuzetno stabilan, značajan i iznad sredstava direktnih stranih investicija koje bi trebalo da podstaknu privredni rast.
– Bez obzira u kojoj fazi ekonomskog ciklusa se nalazila evrozona, odnosno zemlje EU odakle novčane doznake mahom stižu, sredstva rastu i obaraju rekorde. Novčane doznake čine oko 11 odsto našeg BDP-a i samim tim nam omogućavaju da obezbijedimo finansiranje deficita spoljnotrgovinskog bilansa koji BiH ostvaruje u međunarodnoj razmjeni robe i usluga – rekao je Gligorić.
On ističe da bi BiH bila primorana na dodatna zaduženja kada ne bi bilo novca iz dijaspore.
– Ukoliko ne bismo imali taj novac, morali bismo naći način da privučemo dodatne četiri milijarde stranih investicija ili da se zadužimo za taj iznos u inostranstvu, ili da smanjimo devizne rezerve. Vjerovatno bismo morali sve to raditi, plus što bi dugoročno bili pod pritiskom da iznađemo načine za porast konkurentnosti naše privrede na ino-tržištu – dodao je Gligorić.
Neizvjesnost
Dragan Gligorić kaže da postoji visok stepen neizvjesnosti kada je riječ o prilivu novčanih doznaka iz inostranstva, odnosno da je pitanje koliko ćemo još dugo moći računati na snažnu podršku dijaspore.
– Koncept života naših građana koji rade u inostranstvu postepeno se mijenja. Oni tamo polako stiču nekretnine, zasnivaju porodicu, njihova djeca se tamo školuju, zbog čega će imati sve manje potrebe da transferišu novac u domovinu. Vremenom ćemo morati nadomjestiti te prilive koji će se vjerovatno smanjiti u budućnosti, zbog čega BiH mora popraviti spoljnotrgovinsku poziciju – pojašnjava Gligorić.
