Krajišnik: Inflacija u Srpskoj je najvećim dijelom uvezena

20.03.2022. | 21:38

Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik rekao je da je aktuelna inflacija u Srpskoj najvećim dijelom uvezena i da bi ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice trebalo da utiče na smanjenje njihovih cijena.

“Naravno da bi smanjenje poreza ili ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice trebalo da utiče na izvjesno smanjenje cijena ili bar na obustavu, usporavanje njihovog rasta, a isto vrijedi i za naftne derivate”, rekao je Krajišnik.

Ukoliko dođe do smirivanja svjetske inflacije, kaže Krajišnik, taj efekat će biti pozitivan u dužem roku.

On kaže da više stopa PDV-a ima smisla u ekonomskom i socijalnom pogledu, dok je jedinstvena stopa jednostavnija za kontrolu i da se u BiH mora povećati efikasnost te kontrole.

Krajišnik pojašnjava da inflacija u Srpskoj nije uzrokovana povećanom tražnjom, porastom dohodaka i emisijom novca.

“Za male ekonomije, kao što je naša, koje su uvozno zavisne postoji problem da kroz uvoz robe čija cijena raste na svjetskom tržištu uvoze i inflaciju. Osim toga, inflaciju uvozimo i kroz vezivanje domaće valute za inostranu valutu”, rekao je Krajišnik večeras za ATV.

Krajišnik, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, rekao je da ekonomija u ovako maloj zemlji ima vrlo malo instrumenata da se bori protiv takve inflacije i da je tu situaciju jedino moguće riješiti na globalnom okviru.

On je rekao da BiH gotovo da i nema monetarnu politiku jer postoji karensi bord, odnosno štampa se novca koliko ima pokrića u rezervnoj valuti, a čak se ne koristi ni višak slobodnih rezervi.

Govoreći o predloženim intervencijama u fiskalnoj sferi u parlamentu BiH, Krajišnik je rekao da bi se 100 miliona KM gubitka prihoda na mjesečnom nivou u Srpskoj zbog smanjenja akciza moglo usmjeriti na način da se akcize naplate, a da se onda da podrška najugroženijima zbog porasta cijena, javnom prevozu đaka i da se pruže veće subvencije za sjetvu poljoprivrednim proizvođačima.

Kada je riječ o ekonomskoj krizi u svijetu zbog ratnih dešavanja u Ukrajini, Krajišnik kaže da je na sceni velika geopolitička i ekonomska kriza, te visoka inflacija kakva nije viđena u svijetu u posljednjih pola vijeka.

“Uzroci za takvo stanje su mnogostruki i nisu od juče, već traju duže. Riječ je o novim geopolitičkim i geoekonomskim odnosima u svijetu i promjeni odnosa između glavnih aktera – velesila grupe G7 koje predvode SAD, te sa druge strane Kine i Rusije”, rekao je Krajišnik.

On je naveo da su velike ekonomije naštampale nešto novca i sa tim pokrenule svoju privredu, a onda su se troškovi inflacije raširili na čitav svijet, pa su i mali i veliki to plaćali, a naročito najsiromašniji.

“Više je uzroka sadašnje inflacije. Prvo je štampan novac da bi se oporavili iz krize 2008. godine. Došlo je do prosperiteta, do porasta cijena primarnih proizvoda i energenata zbog ekonomskog rasta”, rekao je Krajišnik.

Prema njegovim riječima, nakon toga došlo je do trgovinskog rata između SAD i Kine koji je uticao na porast cijena, a zatim su došle sankcije Rusiji koje su sada drastične, ali nisu od juče, i dovele su do porasta cijene energenata u svijetu.

Kada je riječ o sankcijama Rusiji, Krajišnik smatra da će Evropa, koja u tome prati SAD, snositi veliku cijenu tih sankcija, posebno NJemačka, ističući da je vrlo nekorektno tražiti od malih zemalja da se u to uključe.

“Razvijene zemlje Zapada žele da uspostave kontrolu ili da im bar povoljno budu dostupni ruski prirodni resursi i da priđu tržišnom resursu Kine i jeftinoj radnoj snazi”, zaključio je Krajišnik.